01.04.2015.
Ukidanje kvota za mlijeko izazov za mljekarski sektor
Europska unija je nakon 30 godina ukinula kvote za proizvodnju mlijeka, što predstavlja izazov za domaće proizvođače prije svega u povećanju konkurentnosti, a proizvođači ocjenjuju kako je za to potreban i puno snažniji angažman nadležnih institucija u zemlji.
Zbog ukidanja kvota jučer su pred sjedištem Europskog parlamenta u Bruxellesu prosvjedovali europski proizvođači mlijeka, među kojima je bilo i hrvatskih. Smatraju kako će zbog ukidanja kvota doći do daljnjeg pada broja proizvođača mlijeka u Hrvatskoj.
Sustav kvota uveden je 1984. kako bi se spriječila proizvodnja viškova koji su otkupljivani po visokoj cijeni da bi se na kraju bacali.
Mliječni sektor u Europi prolazi kroz velike promjene posljednjih godina, a prema podacima Komisije, u posljednjih šest godina broj mliječnih farmi u EU-u smanjen je za oko 200.000.
U Europskoj komisiji ističu da ukidanje kvota ne mora automatski značiti teži položaj za manje proizvođače, kojima preporučuje da se udruže u zadruge i tako kolektivno pregovoraju s otkupljivačima te da se usmjere na mliječne proizvode s većom dodanom vrijednošću.
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina ovih je dana isticao kako ukidanje kvota za proizvodnju mlijeka ne znači propast hrvatskog mljekarstva, iako je ukidanje kvota nešto što ide u prilog razvijenim europskim mljekarskim industrijama.
Naveo je kako je 2003. u Hrvatskoj bilo oko 60.000 proizvođača mlijeka, dok ih je danas nešto više od deset tisuća, no tvrdi kako oni uz svu konkurenciju i probleme koje imaju, ipak podižu proizvodnju mlijeka na svojim farmama.
Jakovina ističe kako se mora podići konkurentnost domaće proizvodnje, mora se podići proizvodnost po grlu, trebaju se koristiti EU fondovi, a stočari se moraju udruživati.
Udruživanje farmera, ulaganje u znanje i tehnologiju te podizanje produktivnosti na farmama su nužnost, poručio je.
U Udruzi hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk smatraju kako je ukidanje kvota za mlijeko za domaći mljekarski sektor prilika da poveća vlastitu proizvodnju i bude konkurentan europskoj proizvodnji, no kako je za to potreban puno snažniji angažman nadležnih institucija u zemlji.
|
Predsjednica Udruge Rašeljka Maras kaže kako je važno istaknuti da se uspio zaustaviti pad proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, što je poticaj daljnjem razvoju mljekarskog sektora.
No, biti na nuli nije dovoljno, nužno je graditi domaću mljekarsku proizvodnju na farmama koja će imati snažan potencijal izvoza i biti samoodrživa, istaknula je.
Croatiastočar: ukidanje kvota izazov za mliječni sektor
Direktor gospodarskog interesnog udruženja Croatiastočar Branko Bobetić je ocijenio kako ukidanje kvota za proizvodnju mlijeka predstavlja izazov ne samo za domaći mliječni sektor već i za europski, jer su kvote egzistirale gotovo 30 godina i bile su u funkciji smanjenja volatilnosti tržišta u mliječnom sektoru.
Za naš mliječni sektor, za industriju i primarnu proizvodnju je to još daleko složenije, jer smo otvoreno tržište, eskalira uvoz.
Tako je primjerice uvoz sireva u 2014. u odnosu na 2012. rastao za nekih 25 posto, uvoz maslaca blizu 30 posto, fermenata blizu 15 posto, naveo je Bobetić.
Izgubili smo tržište CEFTA-e, pritisak na naše tržište sa mliječnim proizvodima iz zemalja poput Njemačke sve je veći. Industrija je u ozbiljnim problemima, pokušava se etablirati i na europska tržišta, ali mora imati konkurentnu sirovinu.
Upozorava kako smo, za razliku od Europe, zadnjih godina bilježili pad broja proizvođača i ukupnih količina mlijeka. Tako je u 2014. u odnosu na 2010. isporuka mlijeka manja za oko 15 posto, broj farmi se smanjio za oko 45 posto, broj mliječnih krava za 13 posto.
Ali se ipak isporuka mlijeka po farmi povećala za nekih 50 posto. Lani je bila 45.630 kg, a 2010. je 30.283 kg.
Bobetić kaže kako nije dobro to što Europa ima kontinuirani rast isporuke mlijeka po mliječnoj kravi, a mi imamo stagnaciju ili pad. I to je problem konkurentnosti naših proizvođača.
To zasigurno, kako je rekao, nije jednostavna situacija, mali proizvođači pokušavaju se udružiti, rade prodaju na kućnom pragu, pokušavaju se održati kroz dodanu vrijednost, ali sigurno je da im treba stvoriti uvjete.
Mnogi od njih nemaju dovoljno zemlje, a ako je imaju rascjepkana je, istaknuo je Bobetić te naglasio važnost pitanja okrupnjavanja gospodarstva. "To je pitanje svih pitanja. Okrupnjavanje i što se zemlje tiče i što se tiče matičnih stada", kazao je.
Važnom također drži edukaciju proizvođača, a mišljenja je i kako je problem što nemamo primjeran sustav financiranja. Jer bez financijskih sredstava nemoguće je održavati proizvodnju, a u fondovima EU vidi priliku. Ističe i važnost kupnje domaćih proizvoda jer je to bitan čimbenik opstojnosti sektora, i industrije i primarne proizvodnje. (H)
|
|
 |
|