22.09.2011.
Istraživanje AZTN-a: Tržište mlijeka regulirano i visoko koncentrirano
Istraživanjem Agencije je obuhvaćeno 48 poduzetnika koji djeluju na tržištu otkupa sirovog kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka, odnosno 14 poduzetnika na tržištu proizvodnje i uvoza mliječnih proizvoda
Tržište otkupa mlijeka u Hrvatskoj u prošloj je godini još uvijek bilo regulirano, broj isporučitelja i ukupno otkupljene količine mlijeka imaju višegodišnji trend pada, a ključna su obilježja tržišta otkupa sirovog mlijeka te tržišta pet grupa mliječnih proizvoda da su ona vrlo koncentrirana te da u njima dominiraju dva najjača takmaca - Dukat i Vindija, pokazalo je istraživanje o tržištu proizvodnje i otkupa sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda koje je u srijedu objavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).
"S obzirom da je tržište mlijeka u Hrvatskoj još uvijek regulirano, a otkupna cijena mlijeka se utvrđuje dogovorom i pritom se još do kraja 2011. i dodatno štiti, iduća je godina zadnja u kojoj se to tržište mora prilagoditi modelu kakav provodi Europska unija", navode iz Agencije u kojoj su stoga odlučila prvi put objaviti skraćeni prikaz rezultata istraživanja koje je u 2010. proveo peti puta zaredom.
Istraživanjem je obuhvaćeno 48 poduzetnika koji djeluju na tržištu otkupa sirovog kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka, odnosno 14 poduzetnika na tržištu proizvodnje i uvoza mliječnih proizvoda.
Istraživanje je pokazalo kako broj isporučitelja i ukupno otkupljene količine mlijeka imaju višegodišnji trend pada i u 2010. su manje za otprilike sedam posto u odnosu na godinu prije, a najveći utjecaj na to ima smanjenje isporuka kravljega mlijeka.
Tako je broj isporučitelja sirovog kravljeg mlijeka prošle godine smanjen za gotovo dvije trećine u odnosu na 2002. - pao je s 58 tisuća u 2002. na 20.567 u 2010. godini.
U prošloj je godini ukupno otkupljeno 630,8 milijuna kilograma mlijeka, što je 51,3 milijuna kilograma ili sedam posto manje nego u 2009.
Najveći utjecaj na to imao je pad otkupa kravljeg mlijeka, koji u ukupnoj otkupljenoj količini ima udio od čak 98,9 posto, a lani je pao za 7,6 posto, na 623,9 milijuna kilograma.
Otkup kozjeg mlijeka lani je pao za jedan posto, na 4,1 milijun kilograma, a ovčjeg mlijeka porastao jedan posto, na 2,7 milijuna kilograma.
Ključna obilježja tržišta otkupa sirovog mlijeka te tržišta pet grupa mliječnih proizvoda su da su ona vrlo koncentrirana te da na njima dominiraju dva najjača takmaca – Dukat i Vindija – koji se uglavnom izmjenjuju na vodećim pozicijama na pojedinačnim tržištima, a na nekima njihov zajednički tržišni udjel doseže i do gotovo 80 posto, ističu iz Agencije.
|
"Dukat ima najveći tržišni udjel na tržištu otkupa kravljeg mlijeka te u tri od pet kategorija mliječnih proizvoda, a kapitalna povezanost s Kim Karlovcem dodatno pojačava njegovu dominaciju na pojedinim tržištima. Vindija najveći pojedinačni tržišni udjel drži u otkupu kozjeg i ovčjeg mlijeka te u proizvodnji pasteriziranog mlijeka i sterilnih (fermentirajućih) proizvoda", pokazalo je istraživanje.
Na tržištu otkupa kravljeg mlijeka prvih pet poduzetnika drži između 80 i 85 posto ukupnog tržišta, a samo jedan od njih - Belje u 2010. nije zabilježila pad otkupnih količina.
Belje je, naime, otkup povećalo za šest posto, dok su ostala četiri takmaca imala pad otkupa između šest i 11 posto.
Najveći tržišni udjel na tržištu otkupa kravljeg mlijeka i dalje ima Dukat, između 35 i 40 posto, a zajedno s Kimom, čiji je vlasnik, zbirni im se udjel penje između 40 i 45 posto.
Drugo mjesto na tržištu otkupa kravljeg mlijeka ima Vindija s udjelom između 25 i 30 posto, treći je Meggle Hrvatska s udjelom između pet i deset posto, a slijede Belje i Ledo koji u tom segmentu tržišta drže između pet i deset posto udjela.
Iz AZTN-a ističu kako je utjecaj ostalih poduzetnika na konkurentnost na tako strukturiranim tržištima vrlo mali, ali i da se pokazuje da kompetitivnost pojačava suradnja manjih tržišnih takmaca kroz različite udruge - tako Udruga-hrvatske male mljekare, u kojoj djeluje dvadesetak malih mljekara, u proizvodnji pasteriziranog mlijeka drži treću tržišnu poziciju, dok je na tržištima proizvodnje fermentiranih proizvoda i vrhnja četvrta.
Za razliku od tržišta proizvodnje i otkupa sirovog mlijeka, značajan čimbenik na većini tržišta mliječnih proizvoda je uvoz i u pojedinim grupama proizvoda ima stalan uzlazni trend i drži zamjetne tržišne udjele, ističu iz AZTN-a.
Po podacima iz istraživanja, na uvoz, ovisno o grupi proizvoda, otpada manje od jedan posto tržišnog udjela (pasterizirano mlijeko) do čak i više od 20 posto tržišnog udjela (24 posto kod maslaca). (H)
|
|
 |
|