21.09.2010.
Spevec o škverovima: Dobre namjere bez profitabilnosti
Iz pristiglih programa restrukturiranja nije jasno kako će ulagači osigurati profitabilnost pa su vraćeni na doradu, rekla je predsjednica Vijeća AZTN-a Olgica Spevec
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odlučila je da programi restrukturiranja Brodosplita, Brodotrogira i 3.maja moraju biti dorađeni, na čemu investitori rade već više od mjesec dana, a kako bi ubrzali postupak, AZTN je poslao požurnicu u Ministarstvo gospodarstvo, istaknuto je na razgovoru s novinarima u utorak AZTN-u.
Prema riječima predsjednice Vijeća AZTN-a Olgice Spevec cilj programa restrukturiranja jest da brodogradilišta dobiju kvalitetne investitore, no u pristiglim papirima samo su dobre namjere i nije jasno kako će ulagači osigurati profitabilnost.
Objašnjavajući zašto su vratili programe na doradu Spevec je rekla da je brodogradilište Brodosplit tehnološki u jako dobrom stanju, no potrebna je unutrašnja reorganizacija, što nedostaje programu Diva.
Za A-tecov program u slučaju 3.maja nije naznačeno na kojem tržištu će raditi i kako će osigurati profitabilno poslovanje. U slučaju Brodotrogira, odnosno programa Darka Končara, Spevec je također navela problematičan doprinos investitora.
Za Kraljevicu, za koju još nema rješenja, bilo bi dobro da uspije brza privatizacija ili da ode u stečaj, što Spevec ne ocjenjuje lošim rješenjem, dok je za Uljanik zaključak da nije u poteškoćama i ne treba ići u restrukturiranje.
Kod pulskog Uljanika važno je riješiti pitanje državnih potpora koje je dobivao u razdoblju od 2006. godine do danas, (nekoliko stotina milijuna kuna plus kamate), a koje nisu regulirane odlukom, kaže Spevec.
AZTN kažnjava
Spevec je govorila i o promjenama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja koje stupaju na snagu za deset dana i kojima će Agencija bitno ojačati svoju ulogu na ovom polju jer će, uz određivanje povreda propisa biti zadužena i za određivanje kazne.
Zakon vrijedi za sve poduzetnike (osim banaka koje kontrolira HNB), a AZTN predlaže i određivanje kazni do maksimalno 10 posto ukupnih prihoda. To je najveća moguća kazna i apsolutni limit, jer, kako napominje Spevec, AZTN-u nije cilj da poduzetnik prestane poslovati.
Osnovni iznos kazne jest 30 posto ostvarenih prihoda na konkretnom tržištu (ne ukupnih) gdje je prekršen Zakon, te umnožen za trajanje povrede.
Novina je i uredba o pokajniku kojom se želi omogućiti učinkovitije prijave kartela.
Naime, Agencija će davati imunitet za osobe koje prijave kartele, te predoče dokaze, a moguće je i umanjenje kazne od 30 do 50 posto za osobu koja pruži informacije koje omogućavaju brže rješavanje slučajeva.
Spevec objašnjava i da je smanjen broj instanci u postupku, pa će o kaznama, nakon odluke AZTN-a, odlučivati još samo Upravni sud, bez uplitanja prekršajnog suda, kakva je praksa bila do sada. (Bankamagazin)
|
|
 |
|