03.11.2014.
AZTN: Naknade za plaćanje karticama u RH bi mogle pasti i do 80 posto
Hrvatska spada među zemlje koje imaju visoke domaće naknade koje se plaćaju prilikom obavljanja platnih transakcija korištenjem platnih kartica, no 'prođe' li uredba Europske komisije kojom bi se postavila gornja granica za visinu naknade za kreditne i debitne kartice, prosječne bi se naknade u Hrvatskoj mogle smanjiti i za 70 ili 80 posto.
Stoji to u sažetku rezultata istraživanja "Pregled tržišta platnih kartica" koji je pripremila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), a kako bi utvrdila stanje na tržištu platnih kartica u odnosu na vrste i iznose naknada koje se plaćaju u bezgotovinskom platnom prometu u Hrvatskoj, kao i međusobne odnose tih naknada te moguće učinke tih naknada na tržišno natjecanje.
Pregled je izrađen analizom uzorka podataka devet banaka koje posluju u Hrvatskoj, javno dostupnih podataka Hrvatske narodne banke, Europske komisije, VISA-e i MasterCard-a, a analizirani su podaci o multilateralnoj naknadi (multilateral interchange fee) odnosno propisanu naknadu od strane kartičnih kuća, primjerice, institucija poput Vise i MasterCarda, koju banka koja izdaje i banka koja pruža uslugu prihvata kartice plaćaju jedna drugoj za obavljenu transakciju. Ta naknada, kako se napominje, u značajnoj mjeri određuje iznos naknade koju trgovci plaćaju bankama za prihvat kartica, tzv. merchant service charge.
Analiza je pokazala da su iznosi naknada u Hrvatskoj na sličnoj razini kao i u Sloveniji, da u usporedbi s razvijenijim zemljama EU, npr. Francuskom, Italijom ili Nizozemskom, Hrvatska ima visoke naknade, dok su s druge strane, naknade u Njemačkoj izrazito visoke za transakcije Visa debitnim karticama, kao i u Poljskoj za sve kartice.
Iz AZTN-a kao primjer navode podatke kako je najniža multilateralna naknada u Hrvatskoj za transakcije Maestro karticama i iznosi u prosjeku 0,82 postom, dok je najviša za Visa kartice i iznosi 1,45 posto, odnosno 1,14 posto kada se uključe sektorski specifične kartice, primjerice za kupnju goriva, avionskih karti i sl. Prosječna naknada za MasterCard je pak 0,97 posto.
U pravilu, navode iz AZTN-a, u razvijenijim zemljama EU naknade za transakcije debitnim karticama su dosta niske te iznose manje od 0,80 posto, posebno za Visa kartice koje su i ispod 0,60 posto.
EK namjerava postaviti gornju granicu za visinu naknade za kreditne i debitne kartice, a o prijedlogu te uredbe Europski je parlament glasovao u travnju ove godine. Ako se uredba prihvati, naknade za kreditne kartice bi se trebale ograničiti na razinu od 0,3 posto, dok bi naknade za debitne kartice iznosile 7 eurocenti ili 0,2 posto obavljene transakcije. To uključuje i potrošačke i komercijalne kartice, te bi se primjenjivalo jednako na domaće i prekogranične transakcije, i odnosilo bi se na cijelu eurozonu.
|
Iz AZTN-a pritom ističu da je glasovanje Parlamenta o Komisijinom prijedlogu samo prvi korak, jer sada slijede pregovori EK i zemalja članica oko konačnog teksta uredbe.
Predviđena uredba EK bi smanjila prosječne naknade u Hrvatskoj za oko 80 posto kod Vise te za oko 70 posto kod MasterCarda. Za pretpostaviti je da bi smanjenje tih naknada trebalo smanjiti i naknade koje za kartičarski promet banke naplaćuju trgovcima, što bi pak omogućilo smanjenje cijena proizvoda i usluga, navode iz AZTN-a. (H)
|
|
 |
|