29.05.2008.
Godina cehova - posljednji regionalni sastanak u Požegi
Peti, posljednji regionalni susret vodstva cehova HOK-a s predstavnicima cehova iz Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske i Bjelovarsko-bilogorske županije, održan je 26. svibnja u mjestu Velika nedaleko Požege.
Domaćin skupa na kojem se okupilo preko 50 sudionika i predstavnika različitih struka bila je Obrtnička komora Požeško-slavonske županije.
U uvodnom dijelu, nazočne su pozdravili Zdenko Šteib, predsjednik Udruženja obrtnika Požege, Boro Grčević, predsjednik Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika, domaćin, predsjednik Područne obrtničke komore Požeško-slavonske županije, Ivan Bulić i ispred HOK-a, potredsjednik Ivan Klarić.
Marija Rukljač, predsjednica Ceha frizera i kozmetičara HOK-a, ujedno i predsjednica Organizacijskog odbora za provedbu Godine cehova, istaknula je kako za kvalitetan strukovni rad, treba biti dobro strukovno organiziran na svim razinama, od pojedinaca u sekcijama udruženja, preko cehova područnih komora, do cehova HOK-a, te da je značajna stalna dobra suradnja s lokalnom i državnom vlasti.
Potpredsjednik HOK-a Ivan Klarić rekao je kako i od ovog strukovnog okupljanja očekuje konstruktivne zaključke koji će se dalje na tijelima HOK-a nastojati riješiti.
Domaćin Ivan Bulić naveo je niz obrtničkih problema, kao što je rad na crno, licenciranje u graditeljstvu, naknadno propisivanje uvjeta stručne spreme za pojedine kategorije obrta, spomenička renta i drugo.
Uz ovu godinu, koja je proglašena Godinom cehova, na svakom od regionalnih sastanaka nastoji se istaknuti najvažnije strukovne probleme, kako na lokalnoj, tako i na državnoj razini.
Obrtništvo s preko 104.000 obrta i 240.000 zaposlenih, predstavlja bitan dio hrvatskog gospodarstva u pogledu ukupnog prihoda i broja zaposlenih.
Kako je u uvodnom dijelu prikazano, strukovni rad se može poboljšati, a problemi istaknuti u dijelu gdje se radilo posebno po radionicama za pojedine strukovne grupacije, nisu sasvim novi i već su se čuli na prethodno održanim skupovima cehova.
Posljednji, plenarni dio, opet je pokazao da je dio problema koje navode predstavnici struka jedinstven za cijelu državu, a, naravno, ima i onih koji se mogu riješiti u boljoj suradnji s lokalnom upravom.
|
Na ovom posljednjem, najznačajnijem dijelu, sudjelovali su i gosti, saborski zastupnici Franjo Lucić, Davor Huška i Zdravko Ronko, te dožupan Požeško-slavonske županije Zoran Čerti.
Franjo Lucić je istaknuo važnost suradnje obrtnika, malih poduzetnika s lokalnom samoupravom. Podržava ideju o prodaji zemljišta pod povoljnim uvjetima za proizvodne i druge nove poslovne prostore.
U svom izlaganju, Davor Huška istaknuo je slijedeće: stručno obrazovanje potrebno je uskladiti sa zahtjevima tržišta, Nacionalno vijeće za strukovno obrazovanje je potrebno i treba ga osnovati, potreban je partnerski odnos s jedinicama lokalne samouprave i tijelima državne uprave, nužno je donošenje Zakona o zabrani rada na crno.
Davor Huška, kao i ostali saborski zastupnici otvoren je za suradnju i na raspolaganju je za sve probleme. Zdravko Ronko istaknuo je kako saborski zastupnici moraju biti otvoreni prema svima, prema pojedincima, a naročito komorskim asocijacijama, udruženjima i područnim komorama na lokalnoj razini, kako bi znali obrazložiti obrtničke zahtjeve u Saboru.
Ispred lokalne samouprave domaćina, dožupan Zoran Čerti podsjetio je na niz mjera kojima je županija putem određenih programa podupirala poduzetnike i obrtnike.
Istaknuo je značaj potrebne infrastrukture, naročiti cesta i ponovio kako postoje u županiji poduzetničke zone, otvorene za različite poduzetničke projekte.
Županija je osnovala Regionalnu razvojnu agenciju, a obrtnicima i malim poduzetnicima plasirano je 220 milijuna kuna u vidu stimulacije. Za razvoj obrtništva, županija planira sufinanciranje kamata na kredite od 2 %.
Nakon održanih regionalnih sastanaka strukovnih grupacija, sve prikupljene informacije razmotrit će se na sjednicama pripadnih Cehova HOK-a i odrediti prioritete za rješavanje.
Ceh proizvodnih obrta naglasio je problem koji je i širi od ovog ceha - skupa država. Nekonkurentni smo u usporedbi s istočnim zemljama zbog cijene rada, a u usporedbi sa zapadom radi tehnologije.
Tečaj kune je nerealan i teško se izvozi. Proizvođače bi trebalo odteretiti suvišnih davanja. Proizvođači nisu dohodovni da mogu podnijeti sve sadašnje namete, stalni porast cijena energije i komunalnih usluga.
Isto tako je rečeno kako nema dovoljno kadrova, iskusnih i kvalitetnih, te da se niti ne školuje dovoljno potrebnih mladih u proizvodnim zanimanjima. Teško su dostupne kreditne linije za obrtnike.
Treba propisati jedinstvene i stimulativne uvjete za proizvodne obrte. Previše je raznorodnih struka u cehu, te se planira organizirati okrugle stolove sa mjerodavnim sudionicima na kojima će se raspraviti aktualna proizvodna problematika.. Postavljeno je pitanje zastupanja obrtnika u Gospodarskom socijalnom vijeću.
|
Ceh uslužnih djelatnosti istaknuo je da iz škola izlaze kadrovi, koji po strukturi ne odgovaraju potrebama gospodarstva i obrtništva, potrebna je veća prisutnost cehova i sekcija u medijima.
Animirati obrtnike za rad u sekcijama. Rad inspekcija nije učinkovit u sprečavanju rada na crno, Potrebno je ojačati HOK kao instituciju koja štiti obrtnike, te povećati učinkovitost rada komorskog sustava novim načinima rada. Ponavlja se problem licenciranja građevinara.
Predlaže se donošenje kvalifikacijskog okvira i u njega smjestiti majstorski ispit po zasluzi. Izjednačiti uvjete otvaranja i poslovanja u obrtu i trgovačkim društvima.
Ceh trgovine ukazao je na neke od problema kao što su: pojedine odredbe Zakona o trgovini koje se odnose na radno vrijeme, prodaja robe po cijeni koja je niža od nabavne vrijednosti, nepošteno tržišno natjecanje, problematika pokretne trgovine, otvaranje velikih trgovačkih centara, strategija razvoja trgovine, kineske trgovine, problematika obrazovanja, prekomjerni uvoz robe.
Na nedavno održanom 6. Susretu trgovaca, usvojeni su zaključci koji idu u smjeru rješavanja aktualnih problema struke.
U cilju poboljšanja uvjeta poslovanja malih trgovaca, potrebna je bolja organiziranost kroz horizontalno udruživanje i povezivanje malih trgovaca, te bolja suradnja s lokalnom samoupravom, a da bi se to postiglo, potrebno je na razini županije organizirati zajednički sastanak s lokalnom upravom.
Ceh ugostitelja je ponovio kako su problemu mnogobrojni i spomenuo slijedeće: spomenička renta, kategorizacija, naknade za terase, porez na tvrtku, ZAMP, HACCP, zabrana pušenja, zatim animacija za upise u strukovna zanimanja te nužnost evidencije stvarno nezaposlenih. Spomenut je i problem nepostojanja Zakona o zaštiti struke koji bi svakako trebalo donijeti.
Ceh prijevoznika zaključio je da kao lokalni problem izdvojiti potrebu organiziranja sastanaka sa inspekcijama po gradovima, kako bi se što kvalitetnije pripremilo suzbijanje prijevoznika koji obavljaju djelatnost prijevoza, a imaju registriran prijevoz za vlastite potrebe.
Na nacionalnoj razini, među ostalim, istaknuta je važnost uvažavanja prijedloga i inicijativa za izmjenama zakonskih propisa, kao i problem cestarina te kazni za utovar i pretovar robe. Podržava se inicijativa za ishođenjem povoljnih uvjeta za nabavke novih vozila putem Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti.
|
Ceh frizera i kozmetičara izdvojio je važnost donošenja Zakona o sprečavanju rada na crno, kojim bi se sankcionirao rad onih koji nisu registrirani obrtnici.
Isto tako, naglašena je potreba poboljšanja kvalitete strukovnog obrazovanja, problem neadekvatnog kadra, neujednačenih standarda za polaganje majstorskih ispita, pitanje nagrada učenicima i problem protoka informacija u sustavu.
Naglašena je potreba cjeloživotnog obrazovanja, poput kolega frizera i kozmetičara u EU (dat je primjer tehnološkog centra u Frankfurtu).
Među brojnim problemima ove struke izdvojena je i siva ekonomija i prilagodba propisima EU u području zaštite okoliša. Na dalje, potrebna je bolja suradnja i partenstvo s Vladom i nevladinim udrugama i isto tako izjednačiti prava obrtnika s pravima radnika (bolovanja, trudnoća, beneficirani radni staž i dr.).
Ceh za ribarstvo, marikulturu i poljodjelstvo ukazuje na problematiku vezanu uz otkup poljoprivrednog zemljišta, previsoku cijenu pogonskog goriva, kao i na poteškoće vezane uz distribuciju goriva, te previše izmjena i dopuna zakonske regulative.
U cilju razvoja i unapređenja strukovnog rada u segmentu poljodjelstva i slatkovodnog ribarstva, u dvije županije (POK Osječko-baranjske županije i POK Požeško-slavonske županije), osnovan je Ceh poljoprivrede i slatkovodnog ribarstva, te Ceh vinogradarstva i poljodjelstva, a na razini HOK-a, predlaže se osnivanje Ceha za poljoprivredu i slatkovodno ribarstvo.
|
|
 |
|