07.05.2008. (Goran Pavlović)
Obrtnička trgovina jedino udruživanjem može dalje
U posljednjih desetak godina udio je male trgovine u ukupnom prometu hrvatske maloprodaje smanjen sa 70 na 30 posto
Udruživanje trgovaca obrtnika na interesnoj osnovi jedino može osigurati bolje nabavne uvjete, a time i njihovu tržišnu konkurentnost, te smanjiti administrativne i ostale troškove poslovanja kako bi se zadržala mala trgovina kao važan segment ukupne distributivne trgovine u Hrvatskoj.
Zaključak je to prvog dana 6. Susreta trgovaca obrtnika koji se, u organizaciji Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore (HOK) i pod pokroviteljstvom stručnog časopisa Suvremena trgovina, održao danas u Matici hrvatskih obrtnika.
Boris Vukelić, predsjednik Ceha, naglasio je da su mali trgovci prepušteni sebi i svojoj sudbini unatoč opće prihvaćenim načelima kako je opstanak male trgovine potrebit i neophodan za hrvatsko društvo.
Zemljopisna uvjetovanost koja se očituje u postojanju velikog broja malih mjesta za koje veliki trgovci nisu zainteresirani, neravnomjerna naseljenost velikih područja, specifičnost života na otocima, snabdijevanje slabije pokretnog stanovništva, kao i činjenica da zapošljava trostruko više ljudi od 'velikih formata', više su nego čvrsti razlozi da se osigura opstanak male trgovine u Hrvatskoj, rekao je Vukelić.
Danas u Hrvatskoj radi oko 20 tisuća trgovaca obrtnika, koji zapošljavaju oko 45 tisuća ljudi, a u zadnjih deset godina udio male trgovine u ukupnom prometu smanjio sa 70 na 30 posto, kazao je, te dodao kako je obrt zanimanje u kojemu sudjeluje cijela obitelj pa je opstanak male trgovine faktor socijalne sigurnosti.
«Svjedoci smo nereguliranih odnosa na maloprodajnom tržištu naše zemlje obilježenih konstantnim ratom cijena između velikih trgovaca pri čemu je mala trgovina samo kolateralna žrtva takvoga stanja, ali i u sve većoj mjeri kupci koji kupuju sve nekvalitetniju robu», konstatirao je predsjednihk Ceha.
Predloženu odredbu u okviru Zakona o trgovini o radu trgovina do 21 sat radnim danom, odnosno do 13 sati nedjeljom, bez propisanih iznimaka za turistička područja ocijenio je neodrživom i diskriminirajućom s obzirom na posebnosti potrošnje tijekom turističke sezone od koje mali trgovci u tim područjima žive cijelu godinu.
Također, osvrnuo se na sve glasnije glasove o ukidanju obveznog članstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), što bi zapravo značilo dokidanje komorskog sustava i tradicije duge 156 godina.
«Institucionalna organizacija jedan je od najvažnijih segmenata na koje se hrvatsko gospodarstvo ima osloniti u uvjetima pristupanja Europskoj uniji, a ukidanje komorskog sustava bio bi istinski zločin», zaključio je Vukelić.
|
Potpredsjednik HOK-a Ivan Klarić pozvao je Vladu da se u većoj mjeri posveti poticanju malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva. Preko 100 tisuća obrtnika sa 250 tisuća zaposlenih značajna su gospodarska snaga, ali onoliko jaka koliko joj se dopusti da radi i privređuje u zakonodavnim i administrativnim okvirima kakve poznaju zemlje EU, naglasio je Klarić.
Po njemu, tržišna situacija u ovom je trenutku naklonjena velikim trgovcima, dok je mala trgovina osuđena na propast.
|
Ljerka Puljić, potpredsjednica Agrokora, istaknula je čvrsto stajalište svog koncerna za opstanak i oplemenjivanje male trgovine. Kretanja na tržištu su takva, rekla je, da na broj obrtnika trgovaca imamo konstantno smanjivanje maloprodajnog prometa a kao uvjete opstanka vidi podizanje razine konkurentnosti njihovog poslovanja.
«Princip konkurentnosti u trgovini vrlo je jednostavan. Konkurentniji je onaj koji je veći jer je u trgovini sve u volumenu pa je udruživanje malih trgovaca više nego logičan korak u daljnjem poslovanju», smatra Puljić.
Također je naglasila potrebu zakonodavnog uređenja položaja male trgovine na način da se pozitivnom diskriminacijom potakne investiranje u razvoj poslovanja malih trgovina. To se treba postići investiranjem u znanje zaposlenih kroz različite procese edukacije, ali i otvaranjem vrata svih financijskih fondova koji stoje na raspolaganju.
|
Ema Culi, ravnateljica Uprave za trgovinu i razvoj tržišta u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, istaknula je napore ministarstva usmjerene na jačanje poduzetništva, zapošljavanje, smanjenje sive ekonomije u gospodarstvu te uvođenje novih tehnologija u poslovanje.
Malo i srednje poduzetništvo čini 99 posto registriranih gospodarskih subjekata koje sudjeluje sa 60 posto u ukupnom broju zaposlenih, dok obrt čini trećinu proizvodno zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu, pojasnila je Culi.
Posebno je naglasila važnost ekukacijskih procesa koji trebaju dovesti do uvođenja novih pristupa i načina razmišljanja kako bi se stvorili bolji razvojni uvjeti.
«Opstanak trgovine, bila ona mala ili velika, ovisi o stupnju prilagođenosti kretanjima na globalnom tržištu», zaključila je pomoćnica ministra.
|
Novi koncept VELPRO-a, s kojime u sklopu projekta Plus market posluje 1.400 malih trgovaca, te otvorenje novog veleprodajnog centra u Varaždinu najavio je predsjednik Nadzornog odbora i potpredsjednik za maloprodaju koncerna Agrokor Ante Todorić.
On je istaknuo da Konzum i VELPRO intenzivno promišljaju na koji način dati podršku malim trgovcima u čemu vide svoj vlastiti interes ali i interes hrvatskih proizvođača.
Istaknuo je kako u okruženju niti jedan domaći trgovački lanac nije opstao, dok je praksa Konzuma u Hrvatskoj pokazala da upravo domaći trgovački lanac može biti predvodnik svim ostalim inozemnim trgovačkim lancima. Za male trgovce, kazao je, važno je da kontinuirano ulažu u edukaciju, marketing, asortiman i cijene.
|
O aktualnoj trgovačkoj problematici s posebnim naglaskom na stanje trgovine u kontinentalnom dijelu Hrvatske govorio je Mladen Županić, član Ceha trgovine HOK-a.
On je naglasio da je glavni problem malih trgovaca previsoka nabavna cijena robe jer su zbog malih količina robe koje se naručuju cijene više, a uvjeti plaćanja znatno lošiji. To dovodi do toga da mali trgovac radi s manjim maržama od velikih kuća pa je i ostvareni dohodak manji, a maloprodajne cijene u prosjeku 15 posto više od cijena u velikim trgovačkim lancima.
«Ponekad je naša nabavna cijena viša od maloprodajne cijene u, na primjer, Getrou ili Metrou, pošto oni imaju financijsku snagu koja im omogućava da se igraju s cijenama u svrhu promocije. To ponekad zalazi i u područje nelojalne konkurencije koja se protivi zakonskim propisima», rekao je Županić.
Povezivanje i udruživanje malih trgovaca međusobno te sa jačim kućama i proizvođačima kako bi se ostvarili povoljniji uvjeti nabave i smanjili troškovi poslovanja te ujedno podigla konkurentnost, uz značajnu promidžbu prednosti kupovine u maloj trgovini, Županić je označio najaktualnijim zadacima u prevladavanju problema malih trgovaca.
|
Probleme u poslovanju trgovine u mediteranskom dijelu Hrvatske izložio je predsjednik Ceha trgovine Zadarske županije Mladen Malta.
Uz poteškoće koje imaju trgovci u kontinentalnom dijelu pridodao je specifičnosti poslovanja koji su uvjetovani turističkom sezonom, a posebno teškim ocijenio je opstanak malih trgovina na otocima.
Turistička sezona nameće potrebu posebnog uređenja radnog vremena trgovina u gradskim središtima primorskih gradova.
«Po danu se kupnja izbjegava zbog gradskih gužvi, uskih prometnica i plaćanja parkinga. Kupci radije odlaze u velike trgovačke centra van grada gdje ne moraju plaćati parking. A ako se ostvari ograničenje radnog vremena trgovina (do 21 sat, odnosno do 13 sati nedjeljom), naše će trgovine praktično biti lišene većeg dijela ionako skromne prodaje», istaknuo je Malta.
|
Nikola Knego, profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, na Susretu je trgovaca iznio rezultate istraživanja o usporednim kretanjima cijena kod malih i velikih trgovaca.
On je obrazložio da su razine cijena ključan segment nekonkurentnosti malih trgovaca.
«Postoji više činitelja koji utiču na odluku kupca kada, gdje i što kupiti, ali pored kvalitete, lokacije, asortimana i usluge, cijene su ipak ključni element odabira onoga što se kupuje kako kod nas tako i u svijetu», rekao je Knego.
Prema pomenutom istraživanju provedenom na uzorku cijena 10 artikala iz svakodnevnne upotrebe (mlijeko, šećer, kava, riža, sol, vegeta, Coca Cola, ulje itd.), na policama šest velikih trgovačkih lanaca (Konzum, Getro, Lidl, Mercator, Billa, Ipercoop), te tri male trgovine, odabrane metodom slučajnog odabira, razlika koja se iskazala u cijeni je drastična.
U konačnom zbroju najjeftiniju košaricu promatranih proizvoda imao je Lidl. Prosječne su cijene u malim trgovinama, pokazalo je istraživanje, od 10% do čak 22% više od cijena u Lidlu.
Istraživanje je iskorišteno samo kao ilustracija kako bi se prepoznao ključni problem koji je doveo do ovako značajne razlike u razini cijena na policama malih i velikih trgovaca. Nabava je ključ problema jer su upravo ulazni troškovi element koji generira kretanje cijena na tržištu, a stanje se može popraviti jedino strukturnim udruživanjem malih trgovaca koji bi tako poboljšali svoju poziciju prema proizvođačima i dobavljačima, smatra Knego.
O potrebi i neizbježnosti udruživanja na interesnoj osnovi i poboljšanju nabavne funkcije malih trgovaca Ekonomski je fakultet, rekao je, govorio još davne 1987. godine kada je prvi puta pokrenuta privatna inicijativa u sektoru male trgovine.
«Nažalost, na hrvatskim je prostorima prošlo cijelo desetljeće i pol dok neki procesi te vrste nisu pokrenuti i nisam siguran da je organiziranost kakvu imamo danas ono što je maloj trgovini uistinu potrebno. Naši prijedlozi idu za time da se osnivaju udruge i savezi u koje se slobodno ulazi i iz njih istupa, gdje se može istovremeno biti član većeg broja saveza baziranih isključivo na interesima, u kojima se ne gubi poslovna samostalnost i prepoznatljivost imena te gdje se postižu sinergijske prednosti koncentracijom nabavljanja u odnosu na dobavljače. Bojim se da takvih rješenja i na takav način u Hrvatskoj za sada nemamo», kazao je profesor Knego.
No, treba imati u vidu kako strategija udruživanja nije samo potreba i nužnost male trgovine, nego gotovo u podjednakoj mjeri vrijedi i za velike trgovce. U tom dijelu također ne postoji primjer udruživanja domaćih lanaca koji su povijesno vezani za ovaj teritorij, a čija bi prednost bila u povoljnijim uvjetima nabave u odnosu na svjetske dobavljače.
|
Nabavna vrijednost trgovačke robe u strukturi prometa bez PDV-a za ukupnu hrvatsku distributivnu trgovinu je na razini od 81% do 82%, dok je ta stopa kod najvećeg svjetskog maloprodajnog lanca Wal-marta na razini od 77% s tendencijom daljnjeg snižavanja.
To su ogromne razlike, pojašnjava Knego, te dodaje kako se uštedama ostvarenim na nabavi dobiva više manevarskog prostora u vođenju politike cijena čime se daljnjim slijedom ostvaruje veća dobit i stvaraju mogućnosti investiranja u širenje kapaciteta.
|
Trgovci su upoznati i s trendovima na tržištu i u ponašanju potrošača, što je prezentirala Helena Klaić iz AC Nielsena, kao i s glavnim značajkama komunikacijskih vještina u službi uspješnog pregovaranja, o čemu je govorio mr.sc. Davor Perkov, dok je konzultantska kuća Mercuri International predstavila edukacijske programe.
|
|
|
|