19.04.2012.
Položaj i zakonodavni okvir poslovanja trgovaca-obrtnika
1. panel: Suradnja velikih i malih, logistika i sljedivost proizvoda u trgovini
U okviru 54. međunarodnog obrtničkog sajma na Zagrebačkom je velesajmu 19. travnja održan 4. međunarodni skup o trgovini na temu aktualne problematike trgovaca obrtnika.
Skup je održan u organizaciji Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore, izdavačke kuće i časopisa Suvremena trgovina i portala Suvremena.hr te Zagrebačkog velesajma uz pokroviteljstvo Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poduzetništva i obrta te Gradske skupštine Grada Zagreba.
U uvodnoj raspravi o položaju i ulozi trgovine u hrvatskom gospodarstvu spomenuto je kako poslovni sektor trgovine u broju svih poduzetnika sudjeluje s 20,6 posto, zapošljava 15,9 posto svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj te ujedno sudjeluje u stvaranju BDP-a s 9,9 posto.
Nažalost, taj se udio stalno urušava: bruto dodana vrijednost u trgovini, prema najnovijim rezultatima istraživanja Ekonomskog instituta Zagreb, smanjena je od 2007. naovamo za 7,2 posto. Jednako tako, smanjen je i broj poduzetnika u trgovini.
To posebno zorno pokazuje podatak da se broj obrtnika trgovaca u 2011. drastično smanjio, i to za 12,5 posto. U cjelini, gospodarska i financijska kriza u Hrvatskoj imala je iznimno nepovoljan učinak na poslovanje u sektoru trgovine na malo.
To se očituje kroz smanjenje poslovnih prihoda, pad dobiti, nižu proizvodnost rada i pogoršanu likvidnost. Sve te nedaće u povećanoj su mjeri pogodile trgovce obrtnike. Rasprava na ovom stručnom skupu bila je stoga usmjerena na goruća pitanja iz ove oblasti.
|
Dragutin Ranogajec
Obrtnici u fokusu
U pozdravnom se govoru prisutnima obratio Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, koji je podsjetio kako HOK već dugi niz godina pokušava djelovati na probleme koji se dnevno pojavljuju pred obrtnicima.
„Nepovoljna zakonska regulativa, čiji smo svjedoci bili u proteklim godinama, odnosno zakoni koji se donose bez da se prethodno konzultira struka, ali i nedosljednost u kasnijoj provedbi tih zakona, samo su neki od poteškoća koje smo pokušavali riješiti preko našeg Ceha trgovine“, rekao je Ranogajec.
Ključnim je ocijenio suradnju velikih i malih trgovaca, pri čemu je po njemu najveći izazov pronaći pravu mjeru u kojoj se ta suradnja treba ostvariti. Podsjetio je kako u tom dijelu najbolji primjer predstavlja projekt Plus marketa u kojem obrtnička trgovina surađuje s veleprodajnim centrom VELPRO, a koji se kasnije nastavio lansiranjem obrtničke kartice koja, kako je rekao, na neki način treba postati kodeks ponašanja hrvatskih obrtnika.
„Mi bismo svi trebali ući u projekt obrtničke kartice, biti davatelji i primatelji usluga, ponuditi popuste svima onima koji se identificiraju tom karticom, i na taj način čuvati sami sebe, čuvati radna mjesta, i pomoći lokalnoj zajednici koja mora shvatiti kako je mala obiteljska trgovina iznimno važna za opstojnost društvene zajednice. Ona u nekom manjem naselju predstavlja mjesto gdje ljudi dolaze, druže se, gdje taj trgovac zna imena svih svojih kupaca, zna njihove obitelji i to je odnos koji želimo njegovati“, kazao je Ranogajec.
On je dodao kako će HOK inzistirati da se takva uloga male trgovine pozitivno diskriminira na razini države, jer ona ne služi samo sebi, odnosno profitu, nego ima i širu društvenu ulogu u lokalnoj zajednici u kojoj djeluje.
|
Tamara Obradović Mazal
Borba protiv sive ekonomije
Proglašavajući skup otvorenim, zamjenica ministra gospodarstva Tamara Obradović Mazal istaknula je kako trgovina ima veliki značaj za hrvatsko gospodarstvo, a to se očituje i kroz broj zaposlenih u samoj djelatnosti. Tako je u segmentu pravnih osoba zaposleno 180.000 ljudi, te još više od 30.000 u području obrtničke trgovine.
„Upravo ta impozantna brojka nama kao predstavnicima državne vlasti nameće veliku odgovornost da svojim mjerama, koje moraju biti u dijalogu s onima koji žive od tog posla, damo dobar okvir u kojem će trgovci moći poslovati“, rekla je Obradović Mazal.
Naglasila je također kako je trgovina jedan od najdinamičnijih sektora u kojem se susreću trgovina i proizvod s vrlo zahtjevnim potrošačima. Nadalje, posebice važnim je ocijenila borbu protiv sive ekonomije koja, prema nekim istraživanjima, zauzima čak 29 posto udjela u bruto društvenom proizvodu Hrvatske, dodajući kako će se državne institucije u narednom periodu maksimalno posvetiti upravo borbi protiv sive ekonomije te je, u tom smislu, pozvala i trgovce da daju svoj doprinos tim naporima kroz otvoreni dijalog s mjerodavnim institucijama.
Trendovi u trgovini
U prvom dijelu skupa bilo je riječi o suradnji velikih i malih trgovaca te logistici i sljedivosti proizvoda u lancu prodaje. U raspravi je istaknuto nekoliko elemenata koji su važni za ukupno djelovanje trgovine. To su: kvaliteta, sigurnost proizvoda, pridržavanje utvrđenih standarda, kontrola i nadzor nad svim mogućim rizicima s posebnim naglaskom na sljedivost proizvoda i, konačno, logistički pristup i podršku trgovcima obrtnicima.
Sve je to posljedica povećane svijesti o sigurnosti potrošača i sigurnosti proizvoda, ali i potrebe jačeg povezivanja proizvodnje, trgovine i potrošača. Istaknuto je kako dobra kvaliteta i sigurnost proizvoda pridonose učvršćivanju povjerenja potrošača s jedne strane, ali i jačanju imidža tvrtke ili određenog branda u njihovoj svijesti. Rijetko će netko stoga svjesno stavljati na kocku svoj ugled, koji se teško stječe, a lako gubi. To se posebno odnosi na male trgovce obrtnike, koji i tako poduzimaju dodatne mjere opreza kako bi očuvali svoju poziciju na tržištu.
|
Arnold Christian Steinbrecher
Dr. Arnold Christian Steinbrecher, pozivni profesor na Wirtschaftsuniversität u Beču i voditelj Demand Side ECR Austria, u svom je izlaganju prenio europska iskustva iz područja suradnje trgovine i proizvodnje s naglaskom na ECR (Efficient Consumer Response) koji se odnosi na suradnju svih poduzeća u lancu stvaranja nove vrijednosti kako bi se zadovoljile želje i potrebe potrošača.
Opširnije informacije o proizvodu u današnje vrijeme kada su se potrošači značajno promijenili i kada kupuju proizvode na potpuno nov način ocijenio je naročito bitnim aspektom. U tome posebnu ulogu igraju i pametni telefoni preko kojih potrošači dobivaju dodatne i aktualne informacije o proizvodima. Za te informacije je ključno da budu pouzdane za što se treba pobrinuti proizvođač.
Važno je također znati, rekao je, kako se od 60-70% kupovina u velikim trgovačkim formatima događa neplanirano, odnosno impulsno, za razliku od malih trgovina u kojima su kupci mahom poznati i trgovac obično zna što oni kupuju u njegovoj prodavaonici. Ključno je da se u trgovini pronađe pravi sklad između proizvođača, prodavača i samoga proizvoda, kako bi se kreirao argument za kupnju usmjeren na krajnjega kupca, zaključio je dr. Steinbrecher.
|
Dinko Crkvenac
Logistička ulaganja Konzuma
Dinko Crkvenac, direktor Sektora upravljanja zalihama Konzuma, istaknuo je kako je vodeći hrvatski maloprodajni lanac prepoznao važnost logistike te je područje logistike i lanca opskrbe još prije nekoliko godina odredio kao jednu od ključnih i strateških odrednica u razvoju poslovanja. Konzum je u protekle dvije godine u ove procese uložio oko milijardu kuna, a najveći dio ulaganja odnosio se na infrastrukturu.
Najznačajniji pothvat u tom segmentu, kazao je Crkvenac, izgradnja je velikog distributivnog centra Dalmatina u Dugopolju koje smo prepoznali kao važnu točku za širenje i unapređenje poslovanja u toj regiji. Konzum trenutno raspolaže sa 150.000 kvadrata skladišnog prostora, od velikih logističkih centara u Zagrebu i Splitu pa do različitih cross-docking centara diljem Hrvatske.
Osim u infrastrukturu, Crkvenac ističe kako su značajna sredstva uložena u tehnologiju i procese rada. Tako je u području skladišnog poslovanja unaprijeđeno upravljanje procesima te poboljšani segmenti komisioniranja i transporta. Investicije u softverska rješenja, u okviru sustava upravljanja skladištima te u sustav optimizacije i rutiranja transporta, u posljednje su četiri godine podigle produktivnost rada za oko 50 posto, rekao je Crkvenac dodajući kako je Konzum u protekle dvije godine ostvario rast, kako u broju prodavaonica, tako i prema volumenu prodaje, a pritom smanjio broj kamiona koji obavljaju opskrbu.
Konzum ima 20 veleprodajnih centara diljem Hrvatske što osigurava nacionalnu pokrivenost, a distribucija se, nakon otvaranja logističkih centara, postupno širi i na otoke. Više od 50 posto dobiti Konzum ostvari u dva ljetna turistička mjeseca pa je taj iskorak sasvim logičan. Kako bi stao na kraj povećanim troškovima opskrbe otoka, Konzum se sinergijski povezao s drugim trgovcima, ali i osnovao poseban matematički tim za smanjenje logističkih troškova i poboljšanje prodaje, naglasio je Crkvenac.
|
Danica Baričević
Turistička, ali i šoping destinacija
Danica Baričević, članica Ceha trgovine HOK-a, predstavila je poslovanje trgovaca obrtnika na otoku Braču pohvalivši pritom suradnju VELPRO-a s tamošnjim trgovcima. Male trgovine na otoku Braču opskrbljuju se preko VELPRO-a, što im osigurava značajne uštede u transportu jer trgovci ne moraju sami odlaziti na kopno po robu.
Upravo ta suradnja, navela je Baričević, rezultira i nižim cijenama na policama trgovina, što doprinosi konkurentnost malih otočnih trgovaca.
Pritom je naglasila važnost malih trgovina na otocima koje su jedini način za opskrbu stanovništva u velikom broju malih mjesta koja nisu područje interesa velikih trgovačkih lanaca. „Naša otočna trgovina počinje na brodu te je nužno postići dogovor s predstavnicima morskih prijevoznika o prednosti ukrcaja obrtničkih vozila na trajekte te cijenama prijevoza i iskorištavanju praznog garažnog prostora, a isto tako mogućnosti otvaranja punktova na trajektima s informacijama o ponudi otočnih proizvoda“, istaknula je Baričević dodajući kako trgovina može postati važan turistički adut, osobito na otocima.
|
Nikola Knego
Prof. dr. Nikola Knego, pročelnik Katedre za trgovinu na Ekonomskom fakultetu Zagreb, upozorio je na potrebu da se ulože napori kako bi Hrvatska postala šoping destinacija. U tom dijelu posebno je važnim ocijenio logistiku i mena-džment nabave, jer, kako je rekao, onaj tko dobije bitku u nabavi taj ima šansu da duže tržišno traje.
Racionalizacija nabave, prema njegovim riječima, ključ je postizanja veće konkurentnosti trgovine. Osvrnuo se i na nedavno povećanje stope PDV-a u Republici Hrvatskoj rekavši kako su ga začudili stalni pozivi medija i drugih institucija društva na intervenciju države spram eventualnog povećanja cijena u maloprodaji do kojih je moglo doći zbog promjene porezne stope.
„Ja sam mislio da je interveniranje države u tržišno gospodarstvo prošlo svršeno vrijeme i da je politika izbora asortimana i politika formiranja cijena autonomno pravo svakog gospodarskog subjekta. Ako će država intervenirati u cijene, onda to može činiti samo kod onih subjekata gdje je ona dominantan vlasnik“, naglasio je Knego te dodao kako se u nekoliko proteklih mjeseci stvarala klima o tome kao da trgovci predstavljaju stanovitu opasnost, a što nikako nije realno.
On je upozorio kako treba paziti na posljedice poduzetih mjera u trgovini navodeći pritom primjer Srbije koja je na šest mjeseci ograničila maržu na brašno, ulje, mlijeko, meso, ribu i jogurt na najviše 10 posto. To znači kako je cijena tih proizvoda na policama trgovina mogla biti tek za 10 posto veća od cijene po kojoj su trgovci nabavili proizvod od pro-izvođača. Posljedica toga je propast 875 malih trgovina i gubitak 3430 radnih mjesta u Srbiji od početka godine od kada je i krenula provedba ove uredbe, upozorio je Knego.
|
2. panel: Utjecaj zakonske regulative na trgovinu
Trgovina u teškom položaju
Drugi panel 4. međunarodnog skupa o trgovini odnosio se na utjecaj zakonske regulative na trgovinu, opet s posebnim osvrtom na ulogu i položaj malih trgovaca.
Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine HOK-a, uvodno je iznio neka zapažanja i sugestije iz prakse, dok su ostali sudionici ukazali na aktualna kretanja i očekivane promjene na području zakonske regulative, strateške odrednice u budućem razvoju trgovine i, unutar toga, mjesto i ulogu obrtničke trgovine.
Posebno je istaknuta potreba svestranije suradnje na suzbijanju sive ekonomije i sprječavanju nelojalne konkurencije u obavljanju trgovačke djelatnosti. Obrtnici također traže veću suradnju pri donošenju konkretnih zakonskih rješenja koja se odnose na njihovo poslovanje i veće uvažavanje njihovih stavova.
|
Boris Vukelić
Predsjednik Ceha trgovine Boris Vukelić u svom je obraćanju opetovano upozorio na specifičnost Hrvatske koja ima veliki broj mjesta u kojima može djelovati jedino obrtnička trgovina. Istodobno, naveo je kako u Hrvatskoj ima oko 4000 naselja koja su bez ikakve trgovine te je podsjetio kako su u dvije krizne godine u Hrvatskoj zatvorena 992 trgovačka obrta pri čemu je bez posla ostalo 4212 trgovaca.
Sad imamo 14.000 malih trgovaca u čijim radnjama u prosjeku radi dvoje radnika, a još prije pet godina bilo ih je 20.000. Naglasio je i da su države u našem okruženju pokušale naći svoj put u trgovini, svaka na svoj način, ali s različitim uspjehom. Dodao je da je u Sloveniji maloprodajni sektor konsolidiran, jer pet najvećih trgovačkih lanaca drži 80 posto tržišta.
No, iako Slovenija nije štitila malu trgovinu, štitila je domaću trgovinu, što se najbolje vidi po udjelu Mercatora koji ima tisuću prodajnih mjesta samo u matičnoj zemlji. S druge strane, Srbija je bezuspješno pokušala zaštititi domaću trgovinu, a najveći tamošnji trgovački lanac Delta završio je u belgijskim rukama za milijardu eura, kojem treba dodati i 300 milijuna eura Deltina duga.
Prema Vukelićevim riječima, Hrvatska je i po kvadraturi trgovačkog prostora u odnosu na broj stanovnika nadmašila prosjek EU-a. No, otvaranje trgovina bez mjere dovelo je i do neplaćanja radnika, ali i obveza prema državi i dobavljačima. Predložio je uvođenje koncesija za trgovine, kao što je to slučaj s taksistima, ali na njegov prijedlog državna regulativa ne gleda baš blagonaklono. Rješenje za nagomilane probleme u domaćoj trgovini Vukelić vidi u okretanju ka domaćoj proizvodnji i povećanom izvozu.
|
Okvir, a ne okovi
Tamara Obradović Mazal, zamjenica ministra gospodarstva, napomenula je kako je zbog pokušaja zaštite malih trgovaca hrvatska država dvaput bila pred Ustavnim sudom, a takve prakse, kako joj se čini, nije bilo u susjednim državama.
Trgovci bi svoju kreativnost trebali usmjeriti prema stvaranju povjerenja kod svojih potrošača prema određenim brendovima, odnosno prema određenom podrijetlu tih brendova, kazala je Mazal te dodala kako nas sve treba veseliti što istraživanja pokazuju kako hrvatski potrošači najviše povjerenja poklanjaju upravo domaćim robnim markama.
„Osim što ćemo 2013. godine, izlaskom iz CEFTA-e, morati raditi određene kompenzacije vezano uz izvoz tih proizvoda na regionalno tržište, moramo i dalje raditi na održanju povjerenja hrvatskih potrošača u domaće prepoznatljive proizvode.“ Prema njezinim riječima, država daje pravni okvir, a ne okove za razvoj trgovačke djelatnosti.
Dakle, udruživanje ili internetska trgovina mogu biti izlaz za trgovačku djelatnost na otvorenom tržištu. Obradović Mazal je kazala da lanjske izmjene zakonskog okvira za trgovinu nisu uvele neke velike novine. One i nisu moguće jer bi se radilo o ograničavanju slobode kretanja roba i usluga, odnosno uvođenju planske ekonomije. No, omogućena je ušteda novca i vremena ako novi zakupac ulazi u prostor koji je već prije bio trgovački.
|
Stjepan Koraj
Pomoćnik ministra poduzetništva i obrta Stjepan Koraj naglasio je kako će se promjene postojećeg ili donošenje novog Zakona o obrtu, kao temeljnog pravnog akta koji uređuje ovo područje djelatnosti, uslijediti do kraja godine, nakon što se provede temeljita analiza i prikupe sve relevantne informacije.
Kada je u pitanju Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, koji se u velikoj mjeri dotiče upravo obrtnika te malih i srednjih poduzetnika, Koraj je istaknuo kako su reakcije samih poduzetnika takve da smatraju kako je sam zakon dobar, ali imaju brojne primjedbe na njegovu provedbu.
Ujedno je najavio da će i novi kvalifikacijski okvir za školovanje obrtnika u skorom vremenu ugledati svjetlo dana.
|
Srđan Gjurković
Suradnja institucija države i struke
Mr. Srđan Gjurković, predsjednik Saborskog odbora za financije i državni proračun, naglasio je kako su zakonodavne procedure jasno definirane i da ih se svi moraju pridržavati, ali da Vlada i Sabor prihvaćaju sve sugestije koje dolaze od strane struke.
„Naša želja, a pritom mislim na izvršnu i zakonodavnu vlast, je da unaprijedimo život svih građana, a prvenstveno onih koji stvaraju dohodak i novu vrijednost“, rekao je Gjurković. Također, „predstavnici Hrvatske obrtničke komore mogu biti prisutni i u Saborskom odboru za financije i državni proračun, no o tome će se više znati nakon što se raspiše natječaj.
Hoće li predstavnici obrtnika biti prisutni u tom odboru nije ključno, već je mnogo važnije da budu aktivni i da daju prijedloge, a mi ćemo kao predstavnici zakonodavne vlasti uvijek imati sluha za konstruktivne sugestije. Dobro došli ste i u tom segmentu vas apsolutno pozivam da participirate, da predlažete i da budete što konkretniji“, naglasio je Gjurković.
|
Igor Rađenović
Igor Rađenović, predsjednik Saborskog odbora za gospodarstvo, rekao je kako je Hrvatska jedna od najnormiranijih zemalja u svijetu, ali je po njemu dvojbeno u kolikoj se mjeri doneseni propisi poštuju.
Također, zbog nedostatka komunikacije u praksi se vrlo često događa da se pojedini zakonski akti 'sudaraju' pa se moraju propisivati različiti provedbeni akti, a sve to izaziva nesigurnost poslovanja poduzetnika. „No, mišljenja sam kako su neki novi vjetrovi zapuhali a to pokazuje i ovaj skup.
Kao što je rekao kolega Gjurković, naša vrata su otvorena jer dobra priprema je uvijek bolja od ishitrenog donošenja zakona. Smatram da na takav način svi možemo doprinijeti da ovo društvo krene naprijed“, kazao je Rađenović.
|
Ema Culi
Načelnica u Ministarstvu gospodarstva Ema Culi istaknula je kako predstavnici mjerodavne državne vlasti ne kreiraju politiku trgovine samostalno, već se to radi u partnerskoj suradnji s trgovcima i njihovim cehovskim i sektorskim institucijama.
Istaknula je kako ovih posljednjih nekoliko godina trgovini nije bilo lako poslovati zbog pada kupovne moći potrošača i krize u gospodarstvu. Međutim, naglasila je kako sektor trgovine u gospodarstvu Hrvatske i dalje zauzima drugo mjesto, odmah iza industrije. Upravo zbog takvog značaja trgovine svi dionici u poslovanju trgovine pozvani su dati svoje prijedloge gdjegod uoče prostor za poboljšanje trenutne zakonske regulative.
„Mi smatramo kako je ovaj posljednji Zakon o trgovini, donesen u listopadu prošle godine, polučio dobra zajednička rješenja koja omogućavaju daljnji razvoj trgovine kroz siguran regulatorni okvir“, rekla je Culi. Ona je napomenula kako je pokretna prodaja idealno rješenje za opskrbu stanovništva koje živi u izoliranim ruralnim područjima ili na otocima.
U okviru novoga zakona način uređenja pokretne prodaje ostavljen je jedinicama lokalne uprave i samouprave, pojasnila je. Kada je riječ o internetskoj trgovini najavila je donošenje novog zakonskog rješenja u okviru kojega će sve stranke koje kupuju putem interneta biti zaštićene, što, kako je rekla, u ovom trenutku nije slučaj.
To je potkrijepila i podatkom da samo 17 posto potrošača kupuje preko interneta, a upravo u segmentu novih tehnologija i njihove primjene u trgovačkoj djelatnosti vidi veliku priliku za bolji nastup na tržištu.
|
Mladen Županić
Mladen Županić, član Ceha trgovine HOK-a, istaknuo je kako su mali trgovci u posljednjih petnaestak godina došli u nezavidnu poziciju, a jednim od glavnih problema za male trgovce označio je nepovoljan zakonodavni okvir poslovanja u ovoj djelatnosti.
Po njegovim riječima, jedan od primjera udara na male trgovce je i nekontrolirani ulazak velikih trgovačkih lanaca u našu zemlju, gdje država domaćim trgovcima, poglavito malim trgovcima, nije ostavila dovoljno vremena za pripremu i prilagodbu.
To su, kako je rekao, procesi koji se zasigurno nisu mogli zaustaviti, ali su se mogle ublažiti posljedice. Pad male trgovine pratio je i pad malih proizvođača koji su neposredno bili vezani na nju. Dolazak stranih trgovaca na hrvatsko tržište, priznaje Županić, donio je i neke pozitivne pomake: poboljšala se ponuda roba, zaustavilo se odlazak naših građana u kupovinu preko granice, a pale su i cijene.
Iako i dalje u vrlo teškom položaju, može se reći kako mala trgovina u posljednjih godinu dana osjeća stanoviti dah optimizma, kazao je Županić te pozvao mjerodavne institucije na suradnju sa strukom prilikom donošenja zakonskih akata koji normiraju ovo područje djelatnosti.
|
Ante Gavranović
Ante Gavranović, novinar i publicist koji je moderirao oba panela, u zaključku svih izlaganja rekao je kako je skup razmotrio otvorena pitanja koja se postavljaju u svakodnevnoj praksi malih trgovaca i ukazao na neke dileme koje u obostranom interesu valja ublažiti ili potpuno ukloniti iz prakse.
Pritom je posebno važno zaustaviti nepovoljne procese smanjivanja broja obrtničkih trgovina i gubitak radnih mjesta, što se može učiniti dodatnim naporima u promjeni statusa trgovaca obrtnika, čvrstim naznakama perspektive male obrtničke trgovine i pokušajima da se pojednostavni i olakša poslovanje malih trgovaca.
|
|
|
|