07.04.2011.
Mjesto i uloga malih trgovaca na hrvatskom tržištu
U organizaciji časopisa Suvremena trgovina i Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore danas je u sklopu 53. Međunarodnog sajma obrtništva na Zagrebačkom velesajmu održano savjetovanje na temu: „Mjesto i uloga malih trgovaca na hrvatskom tržištu“.
U okviru skupa svoje poglede na problematiku sektora izložili su kako sami mali trgovci, tako i predstavnici velikih tvrtki te obrazovnih i državnih institucija.
|
Ante Todorić
Tako je potpredsjednik Agrokora za poslovnu grupu Maloprodaja, Ante Todorić, istaknuo kako je opstanak malih trgovaca nužan za ukupnost hrvatskog gospodarstva i društvenog života uopće, a razloge za to u prvom redu vidi u specifičnostima demografske i zemljopisne strukture.
„Hrvatska nema mnogo velikih gradova, ali zato u našoj zemlji više od 55 posto pučanstva živi u selima i manjim mjestima koja nisu u području interesa velikih trgovačkih lanaca. Usto, treba imati u vidu i veliki broj otoka koji sami po sebi predstavljaju odvojene zemljopisne i slabo naseljene cjeline“, kazao je Todorić.
Upravo u tom pogledu te kao dobar primjer sinergijskog povezivanja velikih i malih trgovaca istaknuo je suradnju Agrokorovog veleprodajnog segmenta VELPRO s malim trgovcima u okviru projekta Plus market.
|
Boris Vukelić
Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine, naglasio je kako su mali trgovci dosad podnijeli možda i najveći teret krize od svih sektora. Tu konstataciju potkrijepio je podatkom da je broj obrtničkih trgovina s gotovo 21.000 krajem 2008. pao na nešto iznad 17.500 na kraju 2010. godine. Prema tome, udio male trgovine u odnosu na veliku trgovinu smanjuje, rekao je, a takav trend se može zaustaviti ako država osigura poticajne mjere.
Vukelić je kazao kako se Ceh trgovine zalaže da se mjerama gospodarske politike potiče obrtnička trgovina u manje razvijenim i slabo naseljenim područjima.
Naime, od 6.700 naselja u Hrvatskoj njih 4.000 nema nikakvu trgovinu, rekao je Vukelić dodajući kako je mala trgovina naš apsolutni turistički adut, a prednost je i njezina oslonjenost na domaću proizvodnju.
Podsjetio je na inicijative Ceha da se preko HBOR-a i HAMAG-a omogući investiranje u trgovačke objekte za opstanak i povećanje konkurentnosti te da se smanji stopa PDV-a na prehrambene proizvode na razinu zemalja u okruženju.
|
Čedomir Momčilović
Da se ipak očekuju i neki pozitivni pomaci ohrabrio je predsjednik Udruge malih trgovaca Međimurja, Čedomir Momčilović.
On je podsjetio kako je pad prometa u maloj trgovini započeo s 2009. godinom, nastavio se u 2010., ali i da je ova godina započela solidno jer se promet stabilizirao te se osjećaju se pozitivni pomaci u potrošnji stanovništva.
Iz tih trendova Momčilović zaključuje kako bi već 2012. godine moglo doći do oporavka male trgovine u cijeloj zemlji.
|
Ivan Obad
Savjetovanje je otvorio Ivan Obad, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore, koji je pritom istaknuo kako ovakvi skupovi daju važan doprinos analizi stanja malih trgovaca.
To je posebno važno za ovo vrijeme koje obilježava pad potrošnje, otežano financiranje, nelojalna konkurencija, povećani troškovi poslovanja te napori na prilagođavanju poslovanja male trgovine standardima Europske Unije, kazao je Obad.
Sve ovo događa se u okruženju kada su mali trgovci u Hrvatskoj, ali i zemljama EU, suočeni s jakom konkurencijom velikih trgovačkih lanaca, zaključio je.
|
Ivan Zvonimir Galić
Ivan Zvonimir Galić, novoizabrani ravnatelj Uprave za obrt u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, istaknuo kako hrvatska trgovina nosi 11 posto bruto društvenog proizvoda te da je u djelatnosti trgovine zaposleno 240.000 djelatnika, što je oko 17 posto ukupne zaposlenosti u Republici Hrvatskoj.
I on smatra kako je za opstanak male trgovine nužno osigurati viši stupanj povezanosti te ojačati konkurentnost trgovačkih subjekata na tržištu. Naglasio je kako se od srpnja 2010. godine bilježi rast prometa u trgovini na malo, što je po njemu svakako pozitivan trend i naznaka izlaska iz krize.
|
Reinhard Wessel
Programski partner savjetovanja bila je Zaklada Konrad Adenauer iz Njemačke. Riječ je o političkoj zakladi koja je bliska najvećoj njemačkoj političkoj stranci – CDU. U matičnoj zemlji Zaklada Konrad Adenauer ima dva centra za obrazovanje i 16 pokrajinskih ureda, dok u svijetu trenutno provodi oko 200 projekata u više od 100 zemalja.
Zaklada je dobila ime po prvom njemačkom saveznom kancelaru i dugogodišnjem predsjedniku CDU-a, Konradu Adenaueru. Direktor Ureda te zaklade u Hrvatskoj, Reinhard Wessel, ukazao je na važnost uloge koju na cijelom području Europske unije imaju mali i srednji poduzetnici jer taj sektor sudjeluje s 99 posto u ukupnom broju svih poduzetnika.
Pritom je naglasio kako područje maloprodaje prolazi kroz snažan proces promjena, čije su negativne posljedice pogotovu vidljive na maloj trgovini. Kada su u pitanju mali trgovci u Hrvatskoj, njegovo je mišljenje kako se na njih ne mogu aplicirati bilo kakva već viđena rješenja u EU, već moraju pronaći vlastiti put i način da opstanu na tržištu.
|
Nils Busch Petersen
Na savjetovanju je gostovao i Nils Busch Petersen, predsjednik Udruge malih trgovaca njemačke savezne pokrajine Berlin-Brandenburg, koji je u svojoj prezentaciji pokušao dati odgovor na pitanje: Mogu li mali trgovci preživjeti globalizacijska kretanja?
Na to pitanje odgovor je svakako potvrdan, ali načini opstanka nikako nisu jednoznačni, već su uvjetovani lokalnim specifičnostima. Osnovna karakteristika male trgovine u proteklih 10 godina u Berlinu, rekao je Petersen, je da promet trgovina konstantno pada, broj zaposlenih se smanjuje, a raste ukupna površina prodajnih objekata.
Odgovor na ta kretanja leži u većoj koncentraciji, jer se novac u trgovini ne zarađuje u prodaji nego u nabavi, a bolji uvjeti se postižu udruživanjem ne samo u nabavi, već i u drugim poslovima poput računovodstva, informatizacije, edukacije i dr.
|
Đana Pahor
O važnosti implementacija HACCP sustava zdravstvene ispravnosti hrane govorila je Đana Pahor, šefica Zavoda za epidemiologiju Rijeka. Ona je u svom izlaganju naglasila kako se termin HACCP mora demistificirati jer u osnovi ne donosi ništa novoga u području poslovanja s prehrambenim artiklima.
„Riječ je o piramidi provedbe već postojećih zakonskih propisa o načinima i pravilima postupanja svih sudionika u lancu distribucije prehrambenih proizvoda, koje moraju implementirati praktično u sve segmente svog poslovanja. Na vrhu te piramide nalazi se zdravstveno ispravan proizvod“, rekla je Pahor.
Ona je istaknula kako je u novom lancu opskrbe hranom svako odgovoran za svoj dio posla pa tako trgovci moraju utvrditi da su zaprimili zdravstveno ispravnu hranu od dostavljača. Usto, moraju voditi računa o sanitarnoj ispravnosti prodajnog i skladišnog prostora, adekvatnom temperaturnom režimu te se držati načela dobre higijenske prakse.
|
Radojka Kraljević
Savjetovanje je zaključeno predavanjem profesorice na Visokoj poslovnoj školi Libertas, Radojke Kraljević, koja je govorila o važnosti razumijevanja ponašanja potrošača te pravilnoj komunikaciji.
Pri tome je posebno istaknula neverbalnu komunikaciju koja je, po nekim istraživanjima, i do pet puta važnija od riječi i njihova značenja, odnosno verbalnog komuniciranja.
„Osmjeh, pokazivanje zainteresiranosti, otvoreni stav, održavanje kontakta očima te poštivanje osobnog prostora naročito su bitni za uspjeh komunikacije, a time i same prodaje“, kazala je Kraljević.
|
Dragica Mišeljić
U raspravi koja je uslijedila nakon službenog dijela savjetovanja sudjelovali su i Dragica Mišeljić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, te Boris Listeš, predsjednik Saveza udruga malih trgovaca.
Mišeljić je naglasila potrebu da se zaštite radnici u trgovini koji za svoj prekovremeni rad nisu adekvatno ili nisu uopće plaćeni. Poslodavci trebaju shvatiti, rekla je, kako je u njihovom vlastitom interesu, kao vlasnika biznisa, imati zadovoljnog radnika koji će svojim entuzijazmom doprinositi boljem i uspješnijem poslovanju.
|
Boris Listeš
Listeš je u svom odgovoru naglasio kako takvih situacija kod malih trgovaca nema jer su poslodavac i radnik upućeni jedni na druge. Pritom se također osvrnuo na politiku rabata pojedinih proizvođača, posebno izdvojivši TDR, koju je nazvao 'ucjenjivačkom'.
Ujedno je prozvao Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja zbog nedjelovanja u sprječavanju dampinških cijena koje pojedini trgovački lanci primjenjuju.
|
Radno predsjedništvo: Srećko Sertić, Ante Gavranović, Boris Vukelić
...
|
|
|
|