09.05.2008. (Goran Pavlović)
Završen 6. Susret trgovaca HOK-a
Trgovci od Vlade RH traže veće financijske potpore za obrtničku trgovinu
«Da je razvoj preduvjet opstanka svima je jasno pa tako i malim trgovcima. Uspjeli smo opstati na tržištu unatoč gubitku tržišnih pozicija te smo došli u situaciju kada sami na možemo dalje. Stoga tražimo financijsku potporu Vlade obrtničkoj trgovini te još jednom naglašavamo potrebu udruživanja malih trgovaca», rekao je Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine, na predstavljanju zaključaka dvodnevnog 6. Susreta trgovaca HOK-a održanom u četvrtak u Zagrebu.
Zaključci susreta formulirani se u sedam posebnih zahtjeva. Trgovci, na prvom mjestu, traže da Vlada RH dio sredstava namijenjenih povećanju konkurentnosti usmjeri prema obrtničkoj trgovini radi uređenja objekata i modernizacije poslovanja. Od Vlade i lokalne samouprave trgovci okupljeni u Ceh trgovine zahtjevaju i osmišljavanje poticajnih mjera za trgovce na otocima, brdsko-planinskim područjima i područjima od posebne državne skrbi.
Treći je zahtjev upućen Hrvatkoj banci za obnovu i razvitak (HBOR), a odnosi se na potrebu kreiranja kreditnih linija HBOR-a za uređenje i unapređenje poslovanja malih trgovaca – zbog očuvanja radnih mjesta obrtnika i njihovih zaposlenika, a zbog izuzetno teške situacije u kojoj se nalaze obrtnici trgovci predlaže se i pozitivna diskriminacija kroz neograničavanje radnog vremena.
Također, zaključeno je kako je udruživanje glavni preduvjet opstanka male trgovine pa je stoga nužno osnovati trgovačke udruge u svim županijama, po uzoru na postojeće, koje posluju u Međimurju, Sisku, Rijeci i Splitu.
Vezano uz to, istaknuta je nužnost unapređenja projekta PLUS Market kroz daljnju suradnju s partnerom Konzum – VELPRO i s hrvatskim proizvođačima u koji se do sada se uključilo 1.400 malih trgovaca.
Na kraju, predloženo je i da se trgovci tekstilom, bijelom tehnikom, tehničkom robom, kao i ostali, udruže s velikim trgovcima i proizvođačima po uzoru na PLUS Market.
Vukelić je dodao da se u proteklom dvogodišnjem razdoblju iznimno puno truda uložilo na edukaciju trgovaca obrtnika, a poseban su iskorak učinili trgovci okupljeni u projekt PLUS Market.
U dopuni zaključaka naglasio je i potrebu reguliranja otkupa poslovnih prostora u vlasništvu lokalne samouprave koje koriste mali trgovci.
«Potrebno je da se zakonski propisi koji reguliraju područje otkupa poslovnih prostora usklade na način kako je to isto područje uređeno kada su u pitanju poslovni prostori u vlasništvu države, a koji omogućavaju korisnicima objekata otkup pod povoljnijim uvjetima. Trenutno imamo zakonsku diskriminaciju trgovaca jer pojedini gradovi, poput Zagreba, imaju volje da riješe ovo pitanje na pozitivan način, ali važeći zakonski propisi onemogućavaju ostvarenje dogovora», pojasnio je predsjednik Ceha.
|
Kao što je već više puta naglašeno, opstanak malih trgovaca direktno je vezan za uspješnost njihovog udruživanja na interesnoj osnovi kako bi se, prije svega, ostvarili povoljniji uvjeti nabave prema proizvođačima i dobavljačima. Istaknuto je da su pojedine regionalne udruge u tom dijelu polučile izuzetno dobre rezultate te da bi se taj model trebao prenijeti na nacionalnu razinu.
«Naš je najveći neuspjeh što u proteklom periodu većini članova Ceha trgovine nismo uspjeli dočarati sve potrebe i prednosti udruživanja i kooperantskog statusa s proizvođačima i dobavljačima», kaže Vukelić.
Razloge slabijeg povezivanja vidi u nedostatku inicijative u regionalnim udrugama malih trgovaca što za posljedicu ima nemogućnost ostvarivanja povoljnijih nabavnih uvjeta, a s čime je direktno povezana većina problema male trgovine u tim područjima.
Potpredsjednik Ceha trgovine, Franjo Božak, ujedno i vodeći čovjek Udruženja trgovaca Međimurja, pojasnio je na primjeru te regionalne udruge kako je moguće ostvariti uspješno poslovanje kroz zajednički nastup malih trgovaca prema proizvođačima i dobavljačima.
«U Međimurju posluje 70-ak pravnih osoba sa 110 prodajnih objekata i upravo smo kroz udrugu uspjeli ostvariti uvjete koji nam omogućavaju kontrolirano poslovanje i zadovoljavajuću uspješnost u okvirima obrtničke trgovine. Želja nam je da te modele uspješnosti kakvi, pored Međimurja, postoje u Sisku, Rijeci i Splitu, prenesemo i na druge regije i gradove u Hrvatskoj», rekao je Božak.
Na 6. Susretu trgovaca, okupili su se brojni trgovci obrtnici iz cijele Hrvatske, predstavnici Vlade RH i državnih institucija, komora i udruga te partnera – trgovačkih tvrtki i proizvođača. Kroz stručna izlaganja i raspravu, razmatrane su brojne teme vezane uz obavljanje trgovačke djelatnosti, s posebnim naglaskom na stanje i perspektivu hrvatske obrtničke trgovine, mogućnosti opstanka, te načine i mogućnosti financiranja.
Također, raspravljalo se o trgovačkoj regulativi, inspekcijskom nadzoru, sivoj ekonomiji i nelojalnoj konkurenciji, edukaciji te o mogućnostima partnerstva i udruživanja u trgovini, te su održane zasebne radionice za trgovce određenih branši.
|
U jutarnjem dijelu Susreta trgovaca održan je radni dio uz organizaciju više radionica po branšama, a posebna je pozornost usmjerena na funkioniranje poslovanja u okviru PLUS Market asocijacije. Vezano uz unaprjeđenje poslovanja 1.400 trgovaca okupljenih u sustav PLUS Marketa, obrtnici su raspravljali s vodećim ljudima tvrtki koje posluju u sustavu koncerna Agrokor – Konzuma, Zvijezde, Jamnice i VELPRO-a.
|
Ivan Gadže, izvršni direktor Konzuma u sektoru prodaje, koncentraciju tržišta označio je glavnim svjetskim trendom u maloprodaji što se,rekao je, posebno odnosi na maloprodaju prehrambenih proizvoda.
Trendovi idu za time da veliki svjetski lanci postaju još veći, ali i da najveći od njih u svojim sustavima ne zanemaruju male formate.
Tako je britanski Tesco lani ostvario rast prodaje gotovo isključivo na bazi organskog rasta prometa u svojim malim trgovinama, rekao je Gadže.
Ako se gleda tržište Europske Unije, primjetno je da je koncentracija u većoj mjeri prisutna u zemljama s manjim brojem stanovnika. U Švedskoj vodećih pet trgovačkih lanaca tako drži preko 90 posto tržišta maloprodaje, dok je u Hrvatskoj taj omjer na 43 posto. Upravo taj podatak, navodi Gadže, dovoljno govori o žilavosti male trgovine u nas.
Europski prosjek udjela malih formata na nacionalnim se tržištima kreće u rasponu od 10% do 30%, a u Hrvatskoj je trenutno na 35%. Naglasio je, pritom, i bitnu razliku obzirom da je u velikom broju zemalja (Slovenija, npr.), većina malih trgovina organizirana kroz franšize velikih trgovačkih lanaca, dok je u Hrvatskoj mahom riječ o autohtonoj obiteljskoj maloj trgovini.
«Kroz sustav PLUS Marketa koncern Agrokor želi ostvariti sinergijske učinke s malom trgovinom, kao distributivnim putem u kojem se godišnje okrene dvije miljarde eura prometa, ali s apsolutno primarnim ciljem da mali trgovci opstanu na tržištu kao nezavisni», kazao je Gadže.
Malu trgovinu nazvao je 'konceptom koji ima budućnost s velikim potencijalima za daljnji rast jer kupci trebaju takav tip trgovine', rekavši pritom kako cijena nije ključan razlog nekonkurentnosti male trgovine.
Mala trgovina cjenovno ne može konkurirati velikim igračima na tržištu, već svoje konkurentske prednosti treba tražiti u pristupačnosti, jednostavnosti i kvaliteti kupnje.
«Ako Tesco u svojim malim formatima ima više cijene nego u svojim vlastitim hipermarketima i drugim velikim prodajnim objektima, treba li dalje argumentirati zašto su cijene u maloj trgovini na višim cjenovnim razinama», dodao je.
Plus Market je nazvao 'sjajnim modelom' koji je na tragu europske prakse, prvenstveno zbog jačanja položaja 45 tisuća malih trgovaca u Hrvatskoj, ali i zbog osiguravanja tržišta za plasman domaćih proizvoda kako bi se štitili interesi domaće proizvodnje jer sve zemlje EU provode mjere zaštite domicilne proizvodnje.
|
Kreiranje asortimana, politika cijena, isticanje prednosti domaćih proizvoda, poboljšanje komercijalnih uvjeta i uređenje prodajnih objekata osnovni su programi putem kojih se u daljnjoj suradnji može računati na uspjeh projekta PLUS Market.
«U protekle dviije godine nismo u cjelosti zadovoljni stupnjem angažiranosti pojedinih članica Agrokor grupe na razvoju ovog projekta, no odlučni smo u nadolazećem periodu povećati kvalitetu partnerske suradnje s malim trgovcima», zaključio je Gadže.
|
Tomislav Smolčec, direktor prodaje Jamnice, istaknuo je da se trećina asortimana tog proizvođača bezalkoholnih pića plasira kroz prodajne objekte malih trgovina.
Pritom je naglasio strateško opredjeljenje Jamnice usmjereno na opstanak i daljnje unaprjeđenje suradnje s malim trgovcima. U tu svrhu najavio je tri oblika akcija koje će se aplicirati na trgovine koje posluju u okviru projekta PLUS Market.
Prvotno je riječ o tome da će se sve akcijske ponude proizvoda Jamnice u Konzumu proširiti i na sve partnere PLUS Marketa pod istim uvjetima. Poboljšat će se sustav 'category managementa', odnosno posvetit će se veća pažnja slaganju polica sukladno najboljoj svjetskoj praksi.
«Vrijeme je da se uvide sve prednosti adekvatne izloženosti robe u strukturi uspjeha prodaje. Konzum je lani proveo istraživanje na polici s artiklima Jamnice te je, uz adekvatnu posloženost artikala, ostvario 16 posto veću prodaju na toj polici dok je ukupna prodaja objekta ostala na gotovo istoj razini», rekao je Smolčec.
Također je najavio instalaciju rashladnih uređaja tijekom svibnja u svim PLUS Market dućanima koji za to imaju potrebe.
|
Direktor marketinga Zvijezde, Mate Štetić, prezentirao je, pak, strategiju Zvijezde usmjerenu prema malim trgovinama koja se očituje u programu lojalnosti za trgovce koji posluju u PLUS Market sustavu.
Program lojalnost trajat će šest mjeseci s ukupnim nagradnim fondom od milijun kuna te će u njega biti uključeno preko tisuću prodajnih mjesta. Prva je nagrada dostavni automobil, potom laptopi, mobiteli i dr.
Nakon izlaganja uslijedila je rasprava u kojoj su predstavnici Agrokora prihvatili zahtjeve malih trgovaca za poboljšanjem komunikacije na svim razinama i stvaranje jače partnerske veze s VELPRO centrima.
|
Tijekom radionice posvećene tekstilu prezentaciju su održali predstavnici tvrtke Kotka, proizvođača muške konfekcije iz Krapine.
Prema riječima direktora tvrtke Josipa Pelina, Kotka se u posljednjem desetljeću isključivo pozicionirala kao proizvođač kvalitetne muške konfekcije pri čemu, unatoč teškim uvjetima za tekstilnu industriju, ostvaruje dobre rezultate i na domaćem i na inozemnim tržištima te je nositelj znaka Hrvatska kvaliteta.
U asortimanu Kotke nalazi se pet vrsta muških odijela (Classic, Elegant, Vision, Monte Carlo i Smoking), prilagođenih različitim kategorijama kupaca, njihovoj dobi i afinitetima, rečeno je na prezentaciji.
O događanjima prvog dana pogledajte ovdje!
|
|
 |
|