Suvremena.hr - - HOK: Zahtjevi obrtnika budućoj vlasti

Vijesti

24.11.2011. HOK: Zahtjevi obrtnika budućoj vlasti

Vodstvo Hrvatske obrtničke komore (HOK) predstavilo je danas svoje zahtjeve budućoj vlasti u sedam točaka.

Traže uvođenje financijske discipline na tržištu, obrazovanje, jednakopravni položaj gospodarskih subjekata u poslovanju, sudjelovanje u oblikovanju gospodarske politike, povećanje konkurentnosti, fleksibilnost korištenja radne snage te osnivanje ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva.

Kako je istaknuo predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec, od buduće vlasti očekuju da stvori zakonski okvir koji će omogućiti obrtnicima da nesmetano rade.

Po podacima HOK-a, u Hrvatskoj posluje 90 tisuća obrta u kojima radi više od 120 tisuća radnika.

HOK će danas, kako je rečeno, svoje zahtjeve uputiti političkim strankama i očekuju da se one o njima očituju prije izbora. Traže da se njihovi zahtjevi riješe, koja god da politička opcija pobijedi.

Pojašnjavajući zahtjeve obrtnika Ranogajec je kazao da što se tiče uvođenja financijske discipline na tržištu država mora biti najmoralniji poduzetnik, ukoliko ona ne izvršava svoje obveze svi ostali u lancu su u problemima.

Stoga obrtnici traže dosljedno provođenje Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza, multilateralne kompenzacije te dosljedno provođenje Strategije reforme pravosuđa 2011. do 2015.

Kada je u pitanju obrazovanje, HOK smatra da ono nema alternativu, da se bez obrazovnog kadra ne može boriti na tržištu te traže učvršćivanje javnih oblasti HOK-a, promicanje cjeloživotnog učenja, osnivanje zaklade za stipendiranje učenika koji upisuju programe obrazovanja za deficitarna zanimanja.

Obrtnici traže i jednakopravni položaj gospodarskih subjekata u poslovanju, odnosno jednakost u pravim ali i odgovornostima za obveze, traže sudjelovanje u oblikovanju gospodarske politike, primjerice ulazak obrtnika u još šest saborskih odbora (sada sudjeluju u tri odbora).

Što se tiče zahtjeva za ponovnim osnivanje ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništa Ranogajec je rekao kako su obrtnici sada marginalizirani u odnosu na velike poduzetnike. Kada nastane problem u nekom brodogradilištu ili kada je u pitanju 300 radnika Đakovštine ili Kamenskog čitava se zemlja digne na noge, a nitko ne brine kada se zatvori 15 tisuća obrta.

Obrtnici smatraju kako svrstavanje obrta i malog poduzetništva u okvire i pod zajednički naziv s velikim trgovačkim društvima u okviru glomaznog ministarstva koje je najviše posvećeno problemima velikih, nije i ne može biti dobro za daljnji razvoj obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva.

Stoga nužnim smatraju osnivanje posebnog ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo. (H)