Edukacija
Seniko studio
Seminari, konferencije
Konkurentnost je najveća boljka male trgovine
Za bolju konkurentnost male trgovine potrebno je poduzeti korake kako bi se stvorila lojalna potrošačka baza

Konkurentnost je, osim smanjene potrošnje i krize, osnovni problem male trgovine u Hrvatskoj, rečeno je na okruglom stolu 'Trgovina u uvjetima krize' koji se, u organizaciji Hrvatske obrtničke komore - Ceha trgovaca, časopisa Suvremena trgovina i Zagrebačkog velesajma, a pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva, Hrvatske udruge poslodavaca i Zaklade 'Konrad Adenauer', održao u petak, 18. rujna, u sklopu 85. Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajama (JMZV).
Mato Topić
Mato Topić
Ovogodišnji Okrugli stol je pred preko 150 sudionika otvorio Mato Topić, predsjednik HOK-a, s nadom da je trenutna gospodarska kriza, koja nije jedini razlog padu prometa u trgovini, prolaznog karaketra i da se zajedničkim snagama može pronaći izlaz iz nje.

Ispred Hrvatske gospodarske komore prisutne je pozdravila i Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora za trgovinu HGK kao i Sanja Smoljak, direktorica Udruge trgovine ispred Hrvatske udruge poslodavaca, koje su naglasile važnost trgovačkog obrta u ukupnoj gospodarskoj slici zemlje te poticanje rješavanja aktualnih problema koje danas pritišću malu trgovinu u cjelini.

Boris Vukelić
Boris Vukelić
Država se treba prestati ponašati kao forenzičar
Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca pri HOK-u, u svom je izlaganju opisao stanje u kojemu se nalazi domaća mala trgovina koja je i danas jedna od značajnijih gospodarskih djelatosti s velikim brojem zaposlenih.

Prema iznesenim podacima, u Hrvatskoj trenutno radi 15.780 trgovaca obrtnika, kojih je krajem 2007. bilo 17.860. „Mala trgovina ove godine ubrzano gubi pozicije, što je i očekivano, a radi se o sinergiji krize i pada kupovne moći, čemu je pridonijelo i ograničenje radnog vremena“, rekao je Vukelić..

U brojkama to znači da je ove godine izgubljen 1.621 trgovački obrt te ugašeno 3.500 radnih mjesta. "Realno nije za očekivati poboljšanje stanja, u tijeku je 'čistilište', a opstat će samo oni koji su spremni razvijati se, ulagati", istaknuo je Vukelić i dodao da se cjelokupna situacija u kojoj se nalaze mali trgovci može popraviti ukoliko Vlada poduzme odgovarajuće mjere u domeni uređivanja sive trgovine te ukoliko omogući reprogram dugova.

Kako je rekao Vukelić, siva ekonomija čini 30 posto u ukupnom gospodarstvu, a u trgovini i više od 40 posto, dok u razvijenim zemljama taj postotak nije viši od 2 do 3 posto. Napomenuo je i kako je uvođenje kriznog poreza, prema prvim procjenama, smanjilo potrošnju hrvatskih građana za nekih dva posto.

Stranim investicijama, odnosno ulaskom velikih trgovačkih lanaca u Hrvatsku, ostvarene su niže cijene i zaustavljena je 'sumanuta' potrošnje izvan granica, naglasio je Vukelić, ali i jačanje udjela velikih trgovačkih igrača i zatvaranje malih trgovina.

Također, ulaskom velikih trgovačkh lanaca, uvezlo se hrane u iznosu od 2,2 milijarde dolara, što se odrazilo i na domaću proizvodnju koja je prirodni partner malih trgovaca. .

Svi ovi trendovi prisutni su i na drugim tržištima tranzicijskih zemalja, gdje veća koncentracija tržišta znači i veći stupanj tranzicije, istaknuo je Vukelić.

Ipak, mala trgovina u Hrvatskoj je potrebna, smatra Vukelić, jer jedina omogućuje opskrbu svog stanovništa, prisutna je u svim dijelovima zemlje i oslanja se u najvećoj mjeri na domaću proizvodnju.

„U ovoj situaciji, država treba pomoći maloj trgovini da bi se spriječile obiteljske katastrofe, a najefikasnije će to učiniti ako se obračuna sa sivom ekonomijom i prestane se ponašati kao forenzičar“, kazao je Vukelić.

U raspravi koja je uslijedila, istaknuto je da recepta za jednostavan izlazak iz teškog položaja u kojem se nalazi mala trgovina nema, no orijentacija na lojalnog kupca, bolja povezanost malih trgovaca u interesne grupe, te kvalitetnija izobrazba kadrova put je kojim bi mali trgovci u Hrvatskoj trebali ići.
Iako kriza male trgovine traje već cijelo desetljeće, a recesija i pojedina nesretna zakonska rješenja samo su dodatno otežali položaj ove grane gospodarstva, mala trgovina bi trebala imati strateški značaj za državu s obzirom na teritorij, veliki broj ruralnih područja i naseljenost, ali i usmjerenost na turizam pa je stoga i teže razumljiva pasivnost državnih institucija.
Nils Busch-Petersen
Nils Busch-Petersen
Nils Busch-Petersen, glavni direktor Udruge trgovaca u njemačkoj pokrajini Berlin–Brandenburg, u svom je izlaganju podcrtao da je konsolidacija trgovine kao djelatnosti u posljednjih 30-ak godina sasvim prirodan proces koji pred trgovce postavlja zadatak da se prilagode vremenu i zahtjevima tržišta.

Stagnacija maloprodaje dio je općih tendencija na suvremenom tržištu. Naime, udio potrošnje na maloprodaju u proračunima njemačkih domaćinstava pao je s 50 posto tijekom 80-ih na današnjih 26 posto, uslijed veće potrošnje u drugim segmentima poput telefonije, povećanih troškova stanovanja i sl.

Pad maloprodajnog prometa, manji broj zaposlenih uz istovremeno povećanje prodajnih površina, tri su značajke koje obilježavaju suvremenu trgovinu na malo, rekao je Busch–Petersen.

„Dio je to neizbježnog procesa u kojem je najveći teret podnijela upravo mala trgovina koja bilježi konstantni pad sve do unazad nekoliko godina kada je došlo do konsolidacije.

To je postignuto prvenstveno kroz dobru organiziranost malih trgovaca kako na razini pokrajine tako i na državnoj te na razini Europske unije“, kazao je Busch-Petersen i zaključio da je povezivanje u udruge nužno kako bi zaštitili svoje interese i ostvarili snažnije pozicije prema političkim instancama i dobavljačima.
Ivan-Damir Anić
Ivan-Damir Anić
Ivan-Damir Anić, viši znanstveni savjetnik s Ekonomskog instituta u Zagrebu, govorio je na skupu o potrebi jače specijalizacije male trgovine u uvjetima jake konkurentnosti velikih trgovačkih lanaca.

On je naglasio da je trend smanjivanja malih trgovina i visoka koncentracija u trgovini prisutna u Europskoj uniji i da je proces koji se s nekoliko godina zakašnjenja događa i u nas.

Opstanak male trgovine nije samo u udruživanju i postizanju boljih uvjeta nabave, istaknuo je Anić. Udruživanje je poželjno, ali nije ključno.

Prema njemu, mala trgovina u dnašnjim uvjetima mora pridobiti i zadržati kupca, poraditi na dodatnoj edukaciji, pronaći nove, male tržišne niše u kojima može biti konkurentna velikima i ponuditi drugačiji asortiman od onaoga koji nude veliki trgovci.

„Mali trgovci ne mogu biti cjenovno konkurentni velikim trgovačkim lancima, ali zato mogu ostvariti prisniji kontakt s kupcima, razviti odnos uzajamnog povjerenja i tako stvoriti lojalnu potrošačku bazu.

Lojalan kupac troši više od tzv. 'switchera' kojima je motiv za kupovinu akcijska ponuda nekog trgovačkog lanca“, istaknuo je Anić.

„Znam da se mnogi od vas neće složiti sa mnom u svemu, znam da su mnogi od vas uložili i ulažu u promociju i znanje. No, to ne znači da se ne može još bolje“, istaknuo je na kraju svog izlaganja Anić.
Nikola Knego
Nikola Knego
I profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Nikola Knego istaknuo je da je situacija malih trgovaca obrtnika izuzetno teška i biti će još i teža, odnosno da će malih trgovaca obrtnika biti sve manje.

Da su okrupnjeni i povezani predstavljali bi snagu, kazao je Knego dodajući kako iskustva razvijene Europe pokazuju da promet ne pada u velikim formatima trgovina, u super i hipermarketima na periferijama gradova.

Mali trgovci su ti koji trpe, a razlog tome su između ostaloga cijene, jer se u malim dućanima kupuje uglavnom kada se mora.

Knego se osvrnuo i na potrošnju za vrijeme turističke sezone te istaknuo kako su metodologije za procjenu turističke potrošnje problematične.

"Nama se danas govori da smo na razini 7 milijarda eura prihoda od turizma. No uzme li se prosječna potrošnja inozemnih turista koju je prema THOMAS-u 2007. utvrdio Institut za turizam, a koja iznosi 55 ili 56 eura po noćenju, i pomnoži li se to s 50 milijuna inozemnih noćenja, dobit će se iznos od oko 2,75 milijarda eura.

To je ono što su turisti direktno potrošili u mjestu boravka. Tu ulaze ugostiteljske usluge, trgovačke i ostale usluge". naveo je.

No, na pitanje što se to onda nalazi u razlici do 7 milijardi nitko ne daje odgovor, kazao je Knego.
Boris Listeš
Boris Listeš
Nakon pomalo pesimističnih tonova o stanju i položaju male trgovine, upućenih s adresa visokih znanstvenih i obrazovnih institucija, sudionicima se obratio Boris Listeš, predsjednik Saveza udruga malih trgovaca Republike Hrvatske.

„Cilj naše udruge jest jačanje pozicija malih trgovaca i bolji uvjeti kod dobavljača. No, isto tako, naš je cilj i vraćanje ugleda koji je nekada imala mala trgovina i kupaca u naše dućane“, rekao je Listeš i dodao da će jedan od prvih koraka udruge biti i zahtjev za izmjenom zakona koji definira maloprodaju i veleprodaju.

„Taj se zakon mora promijeniti jer nije jasno što je maloprodaja, a što veleprodaja“, kazao je Listeš i dodao da mali trgovci ne mogu biti konkurentni kad kupuju od veletrgovca kod kojega se susreću sa svojim kupcem.

Mali trgovci drže oko 30 posto tržišnog udjela maloprodaje u Hrvatskoj i realna su snaga koja samo kroz zajedničko djelovanje može ostvariti svoje ciljeve, istaknuo je Listeš i pohvalio dosadašnju suradnju s VELPROM kao strateškim partnerom malih trgovaca koji ih je prepoznao kao partnere i kroz čiju su pomoć napravili značajne pomake kroz dvije godine koliko već traje ova inicijativa.
Sudionici okruglog stola

   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa