24.04.2008.
Jedino udruživanje osigurava opstanak male trgovine
Udruživanje malih trgovaca u veća udruženja, koja bi im omogućila smanjenje troškova dnevnog poslovanja te osposobila za čvršći i sigurniji nastup prema proizvođačima i dobavljačima, put je kojim bi hrvatska mala trgovina trebala ići.
Zajednička je to poruka sudionika tribine pod nazivom 'Hrvatski obrtnici trgovci – aktualni trenutak', koja se u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK) i časopisa Suvremena trgovina održala 23. travnja u okviru Međunarodnog obrtničkog sajma na Zagrebačkom velesajmu.
|
Ceh trgovine: Obrtnicima potrebne veće potpore
Sadašnji trenutak u hrvatskoj trgovini karakterizira činjenica da je dugo očekivani Zakon o trgovini pred drugim čitanjem u Saboru i da se očekuje njegovo skoro donošenje, istaknuo je Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine HOK-a, dodavši kako bi se u aktualni nacrt, i to prije donošenja Zakona, trebalo uvrstiti odgovarajuće izmjene.
Kao primjer je naveo opću odredbu koja propisuje radno vrijeme trgovina do 21 sat bez obzira na specifičnosti područja i turističku sezonu. Otvoreno je i pitanje načina na koji će se razraditi pojedine zakonske odredbe putem podzakonskih akata, a što se prije svega odnosi na obvezu da svi novozaposleni sa stupanjem Zakona na snagu imaju adekvatnu stručnu spremu.
To je svakako pozitivan propis, rekao je Vukelić, ali valja imati na umu kako 25 tisuća nezaposlenih trgovaca nikako nisu ravnomjerno teritorijalno raspoređeni u cijeloj državi i da to neće biti problem za zagrebačko područje, ali u većini regija to neće biti lako ispoštovati u kratkom roku.
Ceh trgovine zalaže se za tzv. francuski model koji određuje kako dozvolu za gradnju novih trgovačkih centara ili lanaca izdaje povjerenstvo na lokalnoj razini sastavljeno od predstavnika relevantnih gospodarskih i interesnih udruga, sindikata, udruga potrošača, lokalne samouprave itd., koji bi na temelju unaprijed zadanih kriterija (razine opskrbljenosti u tom kraju, nivou cijena, prometni, ekološki i drugi uvjeti), donosili konačnu odluku.
Situacija kakvu imamo će prije ili kasnije – ako već nije – dovesti do bespoštedne konkurencije i rata cijena u kojem će mali trgovci biti samo kolateralne žrtve, a niti veći lanci neće biti u stanju bez štete amortizirati takvo stanje na tržištu.
Također, jedna od posljedica može biti i snižavanje kvalitete robe koja se plasira na tržište. Ceh se zalaže i za tzv. pozitivnu diskriminaciju što se tiče radnog vremena za malu trgovinu, odnosno uređenje kakvo ima većina zemalja Europske unije. U Danskoj se, kao primjer navodi Vukelić, na trgovine koje ostvaruju manje od 3,25 milijuna eura godišnjeg prometa ne primjenjuje niz odredbi zakona pa tako ni ograničenje radnog vremena. Slični modusi primjenjuju se u Španjolskoj, Portugalu i još nekim zemljama EU.
Kod nas se, pri izradi Zakona o trgovini, nitko nije potrudio vidjeti na kojim je osnovama to pitanje moguće riješiti s obzirom na specifičnosti naše zemlje i tradiciju hrvatskog obrta kao kapitalnog segmenta gospodarstva.
Veliki je problem, također, što obrtnici za svoje obveze odgovaraju cjelokupnom imovinom, a ne osnivačkim kapitalom, pa je time ugrožena kako njihova osobna egzistencija tako i egzistencija njihove obitelji. Sustav obrtništva kakav postoji u Hrvatskoj u vrlo sličnoj formi primjenjuje se i u Italiji, Austriji ili Njemačkoj, ali se podrazumijeva da s obzirom na rizike poslovanja obrtništvo ima pravo na sve potpore koje je moguće realizirati.
|
Uspješan obrtnik je jamstvo ekonomske i socijalne sigurnosti društva i vrijeme je da se napokon shvati ta činjenica te da se shodno tome i postupa. U međuvremenu obrtnici se moraju organizirati jer je određeni oblik vezivanja za veliku većinu malih trgovaca jedini modus opstanka.
Plus Market Hrvatske obrtničke komore jedan je od načina koji se u proteklim godinama pokazao iznimno uspješnim jer čuva ono što nazivamo pravnom osobnošću i samostalnošću trgovaca, zaključio je u svom izlaganju Predsjednik Ceha trgovaca.
|
Cijena je osnovni motiv za odluku o kupnji
Nikola Knego, profesor zagrebačkog ekonomskog fakulteta, u svojoj je prezentaciji poentirao da su razine cijena ključan segment nekonkurentnosti malih trgovaca.
Postoji više činitelja koji utiču na odluku kupca kada, gdje i što kupiti, ali pored kvalitete, lokacije, asortimana i usluge, cijene su ipak ključni element odabira onoga što se kupuje kako kod nas tako i u svijetu, rekao je Knego. Prema njegovom istraživanju provedenom na uzorku cijena 10 artikala iz svakodnevnne upotrebe (mlijeko, šećer, kava, riža, sol, vegeta, Coca Cola, ulje itd.) na policama šest velikih trgovačkih lanaca (Konzum, Getro, Lidl, Mercator, Billa, Ipercoop), te tri male trgovine, odabrane metodom slučajnog odabira, razlika koja se iskazala u cijeni je drastična.
U konačnom zbroju najjeftiniju košaricu promatranih proizvoda imao je Lidl. Prosječne su cijene u malim trgovinama, pokazalo je istraživanje, od 10% do čak 22% više od cijena u Lidlu.
Istraživanje je iskorišteno samo kao ilustracija kako bi se prepoznao ključni problem koji je doveo do ovako značajne razlike u razini cijena na policama malih i velikih trgovaca. Nabava je ključ problema jer su upravo ulazni troškovi onaj element koji generira kretanje cijena na tržištu, a stanje se može popraviti jedino strukturnim udruživanjem malih trgovaca koji bi tako poboljšali svoju poziciju prema proizvođačima i dobavljačima.
O potrebi i neizbježnosti udruživanja na interesnoj osnovi i poboljšanju nabavne funkcije malih trgovaca Ekonomski je fakultet, rekao je Knego, govorio još davne 1987. godine kada je prvi puta pokrenuta privatna inicijativa u sektoru male trgovine.
Nažalost na hrvatskim je prostorima prošlo cijelo desetljeće i pol dok neki procesi te vrste nisu pokrenuti i nisam siguran da je organiziranost kakvu imamo danas ono što je maloj trgovini uistinu potrebno.
Naši prijedlozi idu za time da se osnivaju udruge i savezi u koje se slobodno ulazi i iz njih istupa, gdje se može istovremeno biti član većeg broja saveza baziranih isključivo na interesima, u kojima se ne gubi poslovna samostalnost i prepoznatljivost imena te gdje se postižu sinergijske prednosti koncentracijom nabavljanja u odnosu na dobavljače. Bojim se da takvih rješenja i na takav način u Hrvatskoj za sada nemamo, kazao je Knego.
|
No, treba imati u vidu kako strategija udruživanja nije samo potreba i nužnost male trgovine, nego gotovo u podjednakoj mjeri vrijedi i za velike trgovce. U tom dijelu također ne postoji primjer udruživanja domaćih lanaca koji su povijesno vezani za ovaj teritorij, a čija bi prednost bila u povoljnijim uvjetima nabave u odnosu na svjetske dobavljače.
Nabavna vrijednost trgovačke robe u strukturi prometa bez PDV-a za ukupnu hrvatsku distributivnu trgovinu je na razini od 81% do 82%, dok je ta stopa kod najvećeg svjetskog maloprodajnog lanca Wal-marta na razini od 77% s tendencijom daljnjeg snižavanja.
To su ogromne razlike, pojašnjava Knego te dodaje kako se uštedama ostvarenim na nabavi dobiva više manevarskog prostora u vođenju politike cijena čime se daljnjim slijedom ostvaruje veća dobiti i stvaraju mogućnosti investiranja u širenje kapaciteta.
Pritom se pozvao na nedavno objavljena globalna istraživanja rađena s osnovnim ciljem da se ukaže na uticaj promjene opće razine cijena za jedan posto na primjeru velikih trgovaca i kako se to reflektira na njihovu dobit.
Tako bi Metro Cash&Carry s povećanjem razine cijena za jedan posto na globalnoj razini ostvario povećanje dobiti za čak 66 posto.
|
Knez: Mala trgovina je podinvestirana
Predsjednik Uprave Konzuma, Darko Knez, ponovio je da je hrvatsko maloprodajno tržište obilježeno iznimnom konkurentnošću te da su gotovo svi europski maloprodajni lanci prisutni i da, svaki u svom segmentu, nastupaju vrlo agresivno.
Struktura tržišta, prema podacima GfK, pokazuje da se broj hipermarketa iz godine u godinu povećava, dok se udio koje drže cash&carry lanci, supermarketi i mali trgovci postupno smanjuje. Širenje hipermarketa je ograničeno brojem velikih gradova koji još nisu pokriveni s takvim tipom velikih trgovina, dok je zabrinjavajući pad udjela malih prodavaonica koji je, s trenutnih 35 posto, još uvijek značajno veći u odnosu na zemlje EU.
Tako značajan udio male trgovine uvjetovan je strukturom naseljenosti Hrvatske te postojanjem velikog broja malih mjesta. Zbog toga je za našu zemlju izuzetno važna mala trgovina jer u mjesto od nekoliko tisuća stanovnika veliki lanci nemaju interesa ulagati, smatra Knez.
Mala trgovina ima važnu ulogu i u gradovima obzirom da se u velikim lancima kupuju tjedne ili mjesečne zalihe, dok u malim lokalnim trgovinama postoji potražnja za dnevnom i svježom robom. Iskustva Konzuma govore kako nije realno da svojim cijenama mali trgovci budu konkurencija velikim lancima kako zbog volumena tako i zbog načina kupovine.
Kvaliteta, svježina i blizina lokacije komparativne su prednosti malih trgovina u dnevnoj nabavi namirnica kada cijena nije najbitniji faktor. Knez je posebno izdvoji podinvestiranost male trgovine kao jedan od najbitnijih poteškoća s kojima se susreće takva organizacija prodaje.
Trebalo bi više ulagati kako u tehnologiju tako i u bolje izlaganje robe te druge segmente kako bismo mogli očekivati promjenu silaznog trenda male trgovine u Hrvatskoj.
|
Zaher: I zakonski odrediti povoljnije uvjete za poslovanje malih trgovaca
Predsjednik Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) Josip Zaher posebno je negativnim ocijenio zakonodavni okvir koji je dopuštao ulazak na hrvatsko tržište bez ikakvih kriterija. Zabluda je da otvoreno tržište znači otvorenost kakva je u hrvatskoj bila prisutna posljednjih godina, rekao je.
Nema, dodao je, niti jedne zemlje u Europi gdje je nacionalno tržište širom otvoreno i gdje inozemni ulagači nisu primorani ispuniti stroge kriterije za ulazak na domocilno tržište. Stani lanci iskoristili su nedorečenost našeg zakonodavstva koje je dobrim dijelom preuzeto iz bivše države ili doneseno sredinom devedesetih te su se vrlo brzo i agresivno pozicionirali na tržištu.
HUP podržava uređenje ovog područja na način da se u obzir moraju uzeti svi adekvatni građevinski, urbani i drugi kriteriji koji do sada nisu postojali.
Zakon o trgovini treba formulirati na takav način da omogući opstanak maloj trgovini koja je tako pozicionirana da pokriva lokalno područje s ograničenim brojem stanovnika.
Opstanak male trgovine je društveni problem i zakonski bi se trebalo omogućiti bolje uvjete za tržišnu opstojnost obrtima i malim trgovcima, ali na način da se ne ugrozi konkurencija poduzetnika na tržištu kako ne bismo ponovo došli u situaciju da Ustavni sud mora intervenirati.
Drugi bitan segment je udruživanje malih trgovaca i to ne na načelnoj razini, već u cjelovitijoj i dubljoj formi. To bi podrazumjevalo, primjera radi, zajedničko vođenje poslova marketinga, računovodstvo, admonistrativnog i nabavnog dijela, odnosno da to povezivanje mora nužno biti čvrsto i jasno profilirano, zaključio je Zaher.
|
Nove mogućnosti za male trgovce
U nastavku tribine prezentaciju je održao Mladen Hubzin, direktor prodaje karlovačkog Korduna, tvrtke za proizvodnju i promet metalne robe i pokrovitelja skupa.
Od 1916. godine u Kordunu se proizvode visokokvalitetni metalni pribori i alati, koji su danas svrstani u proizvodne palete pribora za jelo, posuđa i opreme za ugostiteljstvo te alata za obradu drva i industrijskih noževa.
Tvrtka je prisutna, pored hrvatskog, i na brojnim europskim i svjetskim tržištima. Kompletan proizvodni program je iz vlastite proizvodnje što je jamstvo kvalitete obzirom da je tržište zatrpano velikom količinom proizvoda iz Kine i drugih zemalja koji su, u najmanju ruku, upitne kvalitete, rekao je Hubzin.
U asortimanu Kordun ima više od 800 originalnih proizvoda, nastalih na temelju vlastitog dizajna te dostupnih u djelomično pozlaćenoj, satiranoj ili matiranoj varijanti. Prodajni program sastoji se od brenda Strohal, koji uključuje ručno dorađene pribore za jelo i posuđe namijenjenih profesionalnim korisnicima.
Zatim je tu linija proizvoda Family, ekonomski pristupačnija i rađena u manjim pakiranjima te namijenjena modernim obiteljima, dok je Horeca brend namijenjen profesionalnim korisnicima – restoranima, hotelima, barovima, manjim obiteljskim gospodarstvima i sl.
Hubzin je naveo da na tržištu regije proizvodi Korduna zauzimaju oko 70 posto udjela i više su nego značajna referenca za kvalitetu, koji predstavljaju realan omjer cijene, kvalitete i primjene suvremene tehnologije za koje nema bolje reference od ovako značajnog tržišnog udjela.
Za male trgovce Kordun nudi povoljne uvjete suradnje definiranih posebno za ceh male trgovine što uključuje odgodu plaćanja, dugoročna jamstva na proizvode, rabate, a nije nevažno reći i da nudimo mogućnost dostave robe u cijeloj zemlji, zaključio je direktor prodaje Korduna.
|
Trebaju li se trgovci školovati?
U zaključnom dijelu tribine svoja su gledišta podijelili profesor na Trgovačkoj školi Zagreb Stjepan Brzak te Zdenko Segetlija, redovoti profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku.
|
Brzak smatra da problemi vezani uz školovanje prodavača traju od osamostaljenja Republike Hrvatske i posebice začetka internacionalizacije trgovine na hrvatskom tržištu.
U tom su dijelu prisutna dva suprotstavljena stajališta. Naime, određeni dio stručnjaka, koji se bave ovom tematikom, anagažiranje radne snage u trgovini objašnjavaju svjetskim trendom u masovnoj prodaji gdje marketing proizvođača, primjena suvremene informacijske tehnologije i sve kvalitetniji poslovni sustavi zapravo isključuju potrebu za školovanjem prodavača.
Nadalje, takva se praksa opravdava potrebom za jeftinom radnom snagom dovoljno osposobljenom za obavljanje jednostavnih poslove u trgovini, a sve kako bi se smanjnjili ukupni troškovi rada i poslovanja. To je vrlo kratkoročno gledište, rekao je Brzak.
S druge strane, ipak, postoje mišljenja, kojima bi se i u Hrvatskoj trebala posvetiti pažnja, da je upravo danas u uvjetima globalizacije bitno šklovanje prodavača jer jedino educirani prodavač može odgovoriti izazovima prodaje i ostvariti prodajne ciljeve tvrtke.
Dakako, pritom je ključno pitanje kako izbalansirati odnos rada i kapitala, no dugoročni plan ulaganja u educirani kadar u pravilu donosi odgovarajuće rezultate.
|
Profesor Segetlija je ukazao na nepostojanje statističkih podataka o volumenu uvoza koji generira hrvatska trgovina i to u uvjetima kada takvi pokazatelji postoje za sve ostale djelatnosti.
Prema istraživanjima osječkog Ekonomskog fakulteta količina uvezene robe na policama trgovina u Osječko-Baranjskoj županiji kreće se oko zabrinjavajućih 40 posto.
Kada bi se provela nacionalna studija, zaključuje Segetlija, došlo bi se do takvih podataka koji bi dali povoda trezvenijem razmišljanju o pitanju kamo ide domaća proizvodnja, a time i ukupno hrvatsko gospodarstvo.
_______________________________
|
|
 |
|