28.01.2012.
Održano savjetovanje "Tekstilna znanost i gospodarstvo"
Darko Ujević
Savjetovanje "Tekstilna znanost i gospodarstvo" ponovno je potvrdilo da se vizija hrvatske tekstilne i obućarske industrije temelji na njenom stalnom tehnološkom napretku, kadrovskom i organizacijskom restrukturiranju, daljnjoj specijalizaciji i tržišno konkurentnoj proizvodnji.
Konačni cilj svih tih nastojanja svodi se na viši udio dodane vrijednosti u konačnom proizvodu, ali s jasnom perspektivom plasmana i mogućnosti povećanog izvoza, bio je glavni moto savjetovanja koje je održano 26. siječnja u Zagrebu u organizaciji TTF-a i Suvremene.hr.
Tekstilna i obućarska odnosno kožarsko-prerađivačka industrija Hrvatske zapošljavale su na dan 31. prosinca 2011. godine ukupno 30.399 osoba. To čini 14,33 posto ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji Hrvatske. Ove industrije sudjeluju sa 7,66 posto u ukupnom izvozu i sa 6,8 posto u ukupnom uvozu (podaci za XI/2011). Te dvije grupacije godinama su, uz drvoprerađivačku industriju, bile perjanice hrvatskog izvoza. Danas pokrivaju uvoz izvozom samo sa 67,55 posto.
Postavljaju se pitanja: Zašto takva kretanja i čime su ona uvjetovana? Može li hrvatski izvoz ovih proizvoda vratiti na stare staze slave? Ako, ne, zašto? U kojoj je mjeri Operativni program potpore industriji tekstila i odjeće te industriji kože i proizvoda od kože dao očekivane učinke? Koliko znanost i znanstvena zajednica mogu pridonijeti promjenama u trendu? Što očekuje ove industrije ulaskom u Europsku uniju?
|
Yvonne Hendrych
Sjajan uvod u širu raspravu odredila su izlaganja Yvonne Hendrych, šefice Ureda Konfederacije njemačke tekstilne i odjevne industrije u Bruxellesu, na temu “Razvoj tekstilne industrije u kriznim vremenima - iskustva i izazovi” te Marka Jazića na temu “Super i hipermarketi kao suvremeni kanali distribucije tekstila, odjeće, kože i obuće i kožne galanterije”.
- Tekstil se više ne upotrebljava samo za običnu odjeću, već i u drugim sektorima. U Njemačkoj se jako borimo da uđemo i u sektor elektromobila, i to ne samo u oblačenju siceva i zračnih-jastuka, već i laganih auto-okvira koji se pomoću tekstilima mogu dobiti – rekla je Hendrych.
Ona je napomenula i kako u Njemačkoj rade i na odjeći za ljude koji su skloni alergijama i neurodermititisima, što je veliki 'boom' u industriji. Grade i mostove u kojima su unutar betona postavljena čvrsta tekstilna vlakna, što ih čini fleksibilnijima i laganijima, a isto su primijenili i pri gradnji novog Airbusa.
|
Marko Jazić
Konzum intenzivno razmišlja da krene u razvoj svoje modne linije, ili samostalno ili uz komercijalne odnose sa hrvatskim trgovcima na način da prodajemo njihovu robu - rekao je Marko Jazić, direktor sektora neprehrane Konzuma.
Što se tiče cjelokupne modne linije naglasio je kako je to izuzetno komplicirano razviti, jer je važno pogoditi nekoliko faktora kako bi se zainteresiralo kupce, a to su kvaliteta, veličina i trend - odnosno boje i materijali.
No tu je i svijetli primjer britanskog trgovačkog diva Tesca koji je odlučio sam ući u stvaranje svog modnog branda odjeće, te godišnje na takvoj ponudi zarađuje preko 2 milijuna eura, a u budućnosti se vidi kao izravni konkurent trgovinama poput H&M-a i Zare.
Domaćin skupa, dekan TTF-a Darko Ujević, jasno je naglasio da povezivanje znanosti i znanja može dati novi zamah hrvatskom gospodarstvu. Najavio je i svojevrsni pilot-projekt PROGRAM 5000, koji će uskoro biti predstavljen stručnoj javnosti i Vladi, a mogao bi naznačiti potpuno nov pristup povezivanju znanosti i realnog sektora ekonomije.
Na neka od uvodno spomenutih pitanja pokušalo se odgovoriti u Panel-diskusiji koja je okupila najvažnije aktere na ovom području. Sudjelovali su prof. dr. Darko Ujević, dekan Tekstilno tehnološkog fakulteta, Mijo Šimić, predsjednik Uprave Tekstilprometa, Ivica Cerovečki, predsjednik Nadzornog odbora KOTKE, Marko Jazić, direktor neprehrane Konzuma, Mario Lešina, direktor MIDAL-a i predsjednik Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK, Zoran Košćec, predsjednik Uprave Varteksa i član Izvršnog odbora HUP-Udruge tekstilne i kožne industrije, dr. Mirjana Gambiroža – Jukić, poslovna tajnica Udruženja tekstila i odjevne industrije HGK, Branka Jengić, zamjenica predsjednice Ceha tekstila, kože i krzna HOK-a i Damir Šegović, tehnički savjetnik GS1 Croatia, Hrvatskog udruženja za automatsku identifikaciju, elektroničku razmjenu podataka i upravljanje poslovnim procesima.
|
Panel diskusija
Rasprava je ukazala na brojna otvorena pitanja – od proizvodnje, distribucije do stručnih kadrova. Usprkos razrađenoj Strategiji za ove industrije, praksa pokazuje da se smjernice nisu do kraja poštovale pa su izostale i neke dogovorene mjere što ove industrije, u kojima je zaposleno gro žena, dovodi do granice preživljavanja. Mnoge su tvrtke već obustavile proizvodnju, a mnogima to tek predstoji.
Upravo su ovakvi skupovi potrebni i češće kako bi se sve zainteresirane strane mogle međusobno informirati i zajednički tražiti adekvatnija rješenja. U konačnici, svi su za njih zainteresirani.
Pritom je, uvijek iznova, važno upozoriti kako je ipak najvažnije poticati trgovinu da bude u funkciji razvoja domaće proizvodnje. Trgovina je najbrži put za izlaz do domaćeg potrošača, kroz turizam i na inozemna tržišta, pa u tom smislu može biti za određene segmente privrede i djelatnosti istinska "lokomotiva razvoja".
Sve navedene činjenice, naime, učvršćuju uvjerenje da sudbina domaće proizvodnje ponajviše ovisi o odnosima proizvođača i trgovine. S jedne strane u kojoj će mjeri domaći proizvođači poštivati tržišne odnose: cijenu, kvalitetu, dizajn, rokove isporuke. S druge strane, koliko će trgovina biti spremna podržati takva nastojanja i honorirati ih stavljanjem tih proizvoda na svoje police.
Danas se sve češće upire prstom u činjenicu da su trgovački lanci krcati robom stranog porijekla, a sve je manje proizvoda domaćih proizvođača. Dio je to stalno prisutne i vrlo nesmiljene borbe za potrošača, pri čemu se ovaj ipak najčešće priklanja onome tko mu nudi ukupno povoljniji odnos i bolje uvjete.
Naravno, protiv globalizacije se ne može boriti, tom velikom problemu ne mogu se suprotstaviti ni velike i razvijenije zemlje, a kamoli male zemlje kakva je Hrvatska.
Nema ni potrebe, a ni velike koristi suprotstavljati se globalizaciji; jedino se treba realno postaviti prema tom izazovu. Trebamo se organizirati prema tim procesima koji globalno djeluju i to na način da uvećavamo pozitivne efekte globalizacije, a da umanjujemo njene negativne efekte, poruka je sa savjetovanja.
|
|
 |
|