09.09.2007.
Zastarjela struktura priječi rast domaćeg izvoza u EU
Uvoz je u prvoj polovici godine premašio šest, dok je izvoz iznosio 2,62 milijardi eura
Podaci o trgovinskoj razmjeni Hrvatske s Europskom unijom za prvu polovinu ove godine ukazuju da dok uvoz iz EU raste, izvoz stagnira, pri čemu je uočljiv snažan rast izvoza domaćih poduzetnika na manje zahtjevna tržišta novih EU članica.
Po podacima Državnog zavoda za statistiku (DSZ), hrvatski izvoz u zemlje EU u prvih šest mjeseci ove godine neznatno je pao u odnosu na isto razdoblje lani, s 2,64 na 2,62 milijardi eura. Uvoz je istodobno porastao 6,2 posto, premašivši šest milijardi eura.
Iako tradicionalno najviše izvoze u Italiju, Njemačku i Sloveniju, zanimljiv je rast izvoza domaćih poduzetnika u nove zemlje članice EU-a. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na lani postignut rast izvoza u Litvu za 110 posto, Bugarsku za 82,7 posto, Letoniju za 57,1 posto i Mađarsku za 32,5 posto.
Ipak, valja naglasiti da je vrijednost tog izvoza još relativno mala. Na tržišta 10 novih članica koje su se priključile EU 2004. te rumunjsko i bugarsko u prvoj polovini godine izvezeno je roba u vrijednosti 648,7 milijuna eura.
Ti podaci potvrđuju činjenicu da Hrvatska ima tendenciju bržeg rasta uvoza nego izvoza, izjavio je Mladen Vedriš, član Nacionalnog vijeća za konkurentnost. "Također je uočljiv izvoz domaćih poduzetnika na takozvana meka tržišta, za koja se smatra da su manje zahtjevna, iako je i taj izvoz apsolutno i relativno mali", istaknuo je Vedriš.
Kao temeljne probleme hrvatskog izvoza naveo je njegovu zastarjelu strukturu, koja se nije mijenjala u posljednjih 20-ak godina, te činjenicu da ga čine uglavnom proizvodi niže dodane vrijednost.
"Želimo li povećati izvoz mora se investirati u nove tehnologije, nove proizvodne kapacitete ili inovaciju postojećih, kao i stvoriti što bolje uvjete za poduzetnike. Bez toga neće uslijediti rast izvoza u EU", rekao je Vedriš.
On je upozorio i na nepovoljnu strukturu inozemnih ulaganja u Hrvatsku. Usporedbe radi, u novim članicama EU-a čak 80 posto ulaganja čine greenfield investicije, dok u Hrvatskoj prevladavaju brownfield investicije, odnosno ulaganja u postojeće kapacitete, čime se nije stvorio izvozni potencijal.
"Hrvatski problem izvoza i uvoza samo je krajnja slika i ogledalo stanja nacionalnog gospodarstva", ocijenio je Vedriš, istaknuvši da je podizanje efikasnosti i konkurentnosti izvoza ključno hrvatsko razvojno pitanje.
|
Povećanje razine konkurentnosti Hrvatskoj nalažu i Kopenhaški kriteriji, koje mora ispuniti svaka država koja želi postati punopravnom članicom EU-a. Oni zahtijevaju postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar EU.
"Razina vanjskog duga, sve manja pokrivenost uvoza izvozom, potreba većeg zapošljavanja radnika s višim stupnjem kvalifikacija kao i proizvodnje robe veće dodane vrijednosti, upućuju na činjenicu da Hrvatska u idućih par godina mora krenuti tim putem", zaključio je Vedriš. (H)
|
|
|
|