23.09.2008.
Indeks konkurentnosti regija: Grad Zagreb prvi
Istraživanje je pokazalo značajnu korelaciju s podacima o razvijenosti županija, posebice po BDP-u po stanovniku
Najrazvijenije hrvatske regije su ujedno i najkonkurentnije, pa tako ljestvicu najkonkurentnijih otvaraju Grad Zagreb te Međimurska i Istarska županija, dok se na začelju nalaze Ličko-senjska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija, pokazalo je istraživanje "Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007".
Istraživanje je provedeno na inicijativu Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK), Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Hrvatske gospodarske komore (HGK), koji najavljuju da će ovogodišnje istraživanje predstavljati bazni pokazatelj na temelju kojeg će se u narednim godinama mjeriti postignuti napredak.
Istraživanje je provedeno metodologijom Svjetskog ekonomskog foruma, a po prvi put prati i konkurentnost triju statističkih regija po standardima Eurostata.
Prema rezultatima, najkonkurentnija je Sjeverozapadna, na drugom je mjestu Jadranska, a na trećem Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska.
Konkurentnost regija i županija mjerena je kroz 176 parametara kvalitete poslovnog okruženja i efikasnosti poslovnog sektora, kao pokazatelja kapaciteta za budući razvoj, a istraživanje je pokazalo značajnu korelaciju s podacima o razvijenosti županija, posebice po BDP-u po stanovniku, kao rezultata prijašnjeg vođenje određenih politika.
Tako su najrazvijenije i najkonkurentnije županije Grad Zagreb, Međimurska, Istarska, Varaždinska i Zagrebačka županija, dok se najniža konkurentne Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska, Ličko-senjska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija.
Temeljem rezultata ovog istraživanja NVK je izradilo sedam prioriteta i preporuka za podizanje regionalne konkurentnosti, s pripadajućim instrumentima, uz napomenu da je većina njih već poznata i predlagana, ali je problem u njihovoj implementaciji.
Među ostalim, preporučuje se razvoj regija znanja u kojima su povezani akademska i poslovna zajednica te javna uprava u svrhu zapošljavanja, restrukturiranje gospodarske strukture kroz razvoj novih, ali i napuštanje nekih postojećih industrija, jače investiranje u regije i županije kroz javno-privatna partnerstva, bolju regionalnu infrastrukturnu povezanost, npr. širokopojasnom internetskom mrežom ili regionalnim zračnim lukama, i dr.
U sklopu predstavljanja istraživanja održana je i panel-diskusija, na kojoj je, među ostalim, ministar regionalnog razvoja Petar Čobanković najavio skori dovršetak Strategije regionalnog razvoja Hrvatske, ali i dviju studija - razvojnih prioriteta regija te ocjene učinaka dosadašnjih državnih mjera na područjima od posebne državne skrbi, brdskim i planinskim područjima, otocima i Gradu Vukovaru. (H)
|
|
 |
|