11.05.2010.
Crna Gora i Hrvatska prestigle stare članice EU u dostizanju ciljeva Lisabonske agende
Hrvatska i Crna Gora prestigle su Poljsku, Italiju, Rumunjsku i Bugarsku
Prema najnovijem istraživanju Svjetskog gospodarskog foruma (World Economic Forum- WEF) "The Lisabon Review 2010." o ispunjenju ciljeva povećanja konkurentnosti Europske unije zacrtanih Lisabonskom agendom, Hrvatska i Crna Gora prestigle su stare članice EU Poljsku, Italiju, Rumunjsku i Bugarsku, prenosi Nacionalno vijeće za konkurentnost.
Hrvatska se pozicionirala na drugom mjestu, odmah iza Crne Gore, koja je prva u grupi zemlja kandidatkinja i potencijalnih članica EU, te su tako bolje pozicionirane od četiri najniže rangirane članice unije - Poljske, Italije, Rumunjske i Bugarske. Nadalje, Turska i Makedonija su na ljestvici prestigle Bugarsku.
Glavne snage Hrvatske za ovakav rezultat pozicioniranja proizlaze u dostizanja Lisabonskih ciljeva u razvoju informacijskog društva, mrežne industrije te napora uloženih ka ostvarivanju održivog rasta, gdje Hrvatska postiže bolje rezultate od prosjeka 12 zemlja novih članica EU.
S druge strane Hrvatska još uvijek zaostaje u odnosu na usporedne zemlje u procesima poboljšanja poslovnog okruženja, smanjenja tereta regulative te pojednostavljenja procesa i procedura za pokretanje poduzeća.
Ovogodišnja, peta po redu dvogodišnja publikacija Svjetskog gospodarskog foruma WEF-a pokazuje da nordijske zemlje i dalje agilno provode reforme koje ih približavaju zacrtanim ciljevima Lisabonske agende.
Švedska je na čelu ljestvice 27 europskih zemalja, a slijede je Finska, Danska i Nizozemska.
Nordijske su zemlje zabilježile najveće ocjene u provođenju reformi s ciljem jačanja inovativnosti, prihvaćanju i korištenju novih tehnologija na razini poduzeća, razini potrošnje na aktivnosti istraživanja i razvoja, kao i suradnji sveučilišta i privatnog sektora u istraživačkim aktivnostima.
Neke od sadašnjih zemalja članica koje su se priključile Uniji 2004. godine, bolje su rangirane od dugogodišnjih članica, uključujući Sloveniju, Estoniju i Češku. Ovo sugerira da pojedine nove članice EU dinamično poduzimaju konkretne mjere koje vode zadovoljenju ciljeva Lisabonske agende.
Cilj Lisabonske agende je Europsku uniju učiniti dinamičnom i konkurentnom svjetskom regijom, koja može osigurati zapošljavanje i podignuti standard života svojim građanima.
Izvješće Svjetskog gospodarskog foruma o Lisabonskog agendi ukazuje na dinamiku poduzetih reformi u ključnim područjima za konkurentsko napredovanje članica i kandidatkinja EU - razvoj informacijskog društva, liberalizacija tržišta, poticanje inovacija, istraživanje i razvoj, financijske usluge, razvoj poduzetništva, društvena uključenost i održivi razvoj, navode iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost. (H)
|
|
 |
|