21.01.2008.
Kina i SAD najviše će utjecati na globalnu ekonomiju u 2008.
Pozitivnim se ocjenjuje što je europska ekonomija manje ovisna o poticajima iz SAD-a no ranije
Globalna ekonomija trenutno se nalazi u prijelaznom periodu, izazvanim slomom nerealne situacije na tržištu nekretnina u Sjedinjenim Državama.
Srednjoročni pravac razvoja globalne ekonomije u 2008. uglavnom će definirati dvije države koje najviše utječu na globalni ekonomski razvitak, Kina i SAD, ističe se u analizi revizorsko-konzultantske tvrtke Deloitte “Pregled globalne ekonomije u 2008.”.
Tijekom proteklog desetljeća zabilježen je golem priljev sredstava iz Kine u Sjedinjene Države, budući da je financiranje američkog vanjskog deficita Kini osiguralo jeftin izvoz i milijune novih radnih mjesta.
No, masovni priljev kineskog kapitala imao je i neke nepredviđene učinke, poput činjenice da su se američki investitori orijentirali na kupnju nekretnina kao način postizanja većeg povrata sredstava.
Usprkos stalnom porastu cijena, interes za to tržište godinama nije opadao jer su investitori očekivali daljni porast vrijednosti nekretnina. Taj spekulativni “mjehur od sapunice” rasprsnuo se 2007. godine, izazvavši krizu hipotekarnih kredita i pokrenuvši globalne ekonomske procese čije je krajnje rezultate trenutno teško predvidjeti.
Nameće se pitanje kako će previranja na američkom financijskom tržištu utjecati na globalni razvoj?
U najmanju ruku, kriza će tijekom 2008. imati negativni učinak na ekonomsku situaciju u Sjedinjenim Državama, gdje će vjerojatno doći do blage recesije koja će se osjetiti i u zemljama koje uvelike ovise o izvozu na tamošnje tržište.
Dok bi u Europi moglo doći do blagog usporavanja razvoja, azijske zemlje ne bi trebale ozbiljnije osjetiti učinke globalnih previranja.
Ipak, od 2006. godine naovamo, u mnogim je zemljama uočen porast inflacije uzrokovan rastom cijena robe široke potrošnje i nafte, povećanjem potražnje za novcem te padom vrijednosti dolara.
Proces integracije novih ekonomskih giganata, Kine i Indije, u globalnu ekonomiju za neko je vrijeme oslabio pritisak na porast plaća i cijena. No, povoljni utjecaj globalizacije na sprječavanje inflacije privremeni je fenomen čiji će se učinci prije ili kasnije iscrpiti.
Dobra vijest za Europu leži u činjenici da je njezina ekonomija manje ovisna o poticajima iz SAD-a no ranije. Europske će središnje banke i dalje raspolagati manevarskim prostorom koji će omogućiti smanjivanje kamatnih stopa bez straha od veće inflacije.
Ipak, za Europu ima i loših vijesti. Neke su europske zemlje, a osobito Velika Britanija, Španjolska i Irska, izložene riziku pada cijena nekretnina.
Naime, budući da su dosadašnje visoke cijene nekretnina poticale porast potrošnje, njihov bi pad mogao negativno utjecati na daljnji ekonomski rast.
|
Također, europske su banke izložene nepovoljnim utjecajima američkog tržišta hipotekarnih kredita, a porast vrijednosti eura oslabio je konkuretnost europskog izvoza.
No, dugoročno gledajući, na europsko gospodarstvo utjecat će strukturalni faktori poput regulacije tržišta rada, porezne politike, politike subvencija te stupnja trgovinskih restrikcija.
Opći je dojam da među političkim vođama danas postoji konsenzus da se na u tim područjima provede liberalizacija, navodi se u istraživanju Deloittea.
|
|
|
|