15.09.2009.
Godinu dana od propasti Lehman Brothersa
Kolaps investicijske banke stare 158 godina paralizirao je globalni financijski svijet i potaknuo recesiju
Jedna od najvećih financijskih institucija na Wall Steetu, Lehman Brothers, bankrotirala je prije točno godinu dana, 15. rujna 2008. Krah te kompanije potresao je bankare, političare i investitore te doveo do jednog od najvećih padova burzovnih indeksa diljem svijeta.
Tako je i domaći dionički indeks osjetio posljedice krize. Crobex je lani 15. rujna bio na vrijednosti od 3.255 bodova da bi pao na najniže razine u zadnjih nekoliko godina i 9. ožujka ove godine iznosio 1.288 bodova.
Danas se Crobex kreće na vrijednosti od 2.100 bodova, što je još uvijek gotovo 40 posto manje od vrijednosti prije godinu dana.
Tjedan dana uoči bankrota Lehman Brothersa američka je vlada odlučila nacionalizirati hipotekarne banke Freddie Mac i Fannie Mae koje su držale gotovo polovicu svih stambenih kredita u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ta dva kreditna giganta došla su na ivicu bankrota jer su odobravala pozajmice milijunima Amerikanaca bez provjere da li oni mogu vraćati kredite.
Za nekoliko dana prošlog rujna, među investitorima i bankarima zavladala je panika. Vrijednost dionica pala je 40 posto, najveće banke poslovale su samo zahvaljujući pomoći države. Bila je to uvertira za svjetsku financijsku i ekonomsku krizu, najtežu od 1929. godine.
Ljudi su ostajali bez posla, zbog male potražnje zaustavljala se proizvodnja. Nastupila je globalna kriza povjerenja. Banke su počele sve manje kreditirati, investitori su povlačili novac s tržišta, a ekonomska aktivnost je usporena. Svijet je ušao u recesiju. Američki Kongres je odobrio paket pomoći od 700 milijardi dolara.
Godinu dana kasnije, pojedine privrede se oporavljaju, ali je stopa nezaposlenosti i dalje visoka u mnogim zemljama. Globalna ekonomija počinje se izvlačiti iz duboke recesije uz pomoć velikih vladinih intervencija.
|
Najveće svjetske ekonomije potrošile su u posljednjih godinu dana deset tisuća dolara po glavi stanovnika boreći se s financijskom krizom, a računica napravljena na bazi podataka koje je Međunarodni monetarni fond (MMF) dao ministrima financija G20, pokazuje da su najveće ekonomije ukupno potrošile deset tisuća milijardi dolara.
Agencija Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj u međuvremenu je zatražila strožu regulaciju globalnih financijskih tržišta, ocjenjujući da je za financijsku krizu odgovorna pretjerana deregulacija i nepotrebno preuzimanje rizika.
Kriza u financijskom sektoru dovela je do sve učestalijih poziva da država pomnije i oštrije reguliraju banke i druge ustanove koje raspolažu novcem.
Jedna od dominantnih tema postala je i nagrađivanje čelnih ljudi u bankama i financijskim ustanovama.
Prevladava mišljenje da bi tzv. bonusi trebali biti niži, te da bi se trebali isplaćivati tek ako se postigne dugoročniji uspeh u poslovanju.
No, takve mjere nije lako provesti. Bar tako tvrde stručnjaci. Mada se svi uglavnom slažu da je visokorizično ponašanje izuzetno dobro plaćenih bankara bilo jedan od glavnih uzročnika financijske krize, oni muku muče da se usaglase oko toga na koji način regulirati ili ograničiti bonuse.
Što se tiče Lehman Brothersa, ta 158 godina stara investicijska banka ponijela je epitet najvećeg stečaja u američkoj korporativnoj povijesti i njezin kolaps paralizirao je globalni financijski svijet i potaknuto recesiju.
Inače, usprkos stabilizaciji financijskog sustava od početka ove godine čak 89 američkih banaka propalo je pod pritiskom nenaplativih hipotekarnih zajmova.
Nadalje, američko ministarstvo financija procjenjuje da bi više od šest milijuna obitelji u iduće tri godine moglo biti suočeno s gubitkom prava na korištenje nekretnine jer nije u stanju otplaćivati hipotekarni zajam.
Velike banke u SAD-u primile su na milijarde dolara pomoći i sada postupno vraćaju taj državni novac. Na mnogo zdravijim temeljima, žele se riješiti državnih ograničenja i nadzora. No i dalje se oslanjaju na izvanredne mjere Feda usmjerene na povećanje likvidnosti.
I dok zakonodavci i regulatori upozoravaju na opasnosti od prevelikih financijskih institucija, sa suviše isprepletenim poslovanjem, neke su iz krize isplovile još i veće.
|
JPMorgan Chase kupio je Bear Stearns, Bank of America je bila prisiljena preuzeti Merrill Lynch, dok je Wells Fargo stekao Wachoviju.
Te tri banke krajem lipnja držale su 2.300 milijardi dolara vrijedne depozite ili gotovo trećinu svih depozita u SAD-u. Usporedbe radi, tri godine prije te tri financijske institucije imale su otprilike 20 posto udjela u ukupnim depozitima.
Prava opasnost sada leži u tome da bi se tako velike institucije mogle angažirati ponovno u visokorizičnim pothvatima. Krenu li ti pothvati loše, mogle bi zahtijevati izvanrednu državnu pomoć, a država bi tada ponovno morala sprječavati eventualno potonuće cijele financijske industrije u krizu.
Stoga je američka vlada preporučila niz regulatornih izmjena, uključujući veće ovlasti nadzora Fedu, povećanje kapitalnih zahtjeva bankama i ostale uvjete osmišljene da bi se obeshrabrilo financijske kompanije da postanu prevelike. No, Kongres tek mora usvojiti te prijedloge. (Bankamagazin)
|
|
|
|