04.09.2007.
Izvješće UN/ILO: Američki radnici najproduktivniji
Prosječni američki radnik proizvede 63.885 dolara vrijednosti na godinu
Američki radnici ostaju dulje u uredu, tvornici ili na farmi nego njihovi kolege u Europi i većini drugih bogatih zemalja, i oni pojedinačno godišnje proizvodu više nego drugi.
Amerikanci također proizvedu više na sat od svih drugih, osim Norvežana, pokazalo je izvješće UN-ove Međunarodne organizacije rada (ILO) objavljeno u ponedjeljak, prenosi agencija Associated Press.
Prosječni američki radnik proizvede 63.885 dolara vrijednosti na godinu, na drugom mjestu je Irska s 55.986 dolara, a slijede Luksemburg s 55.641, Belgija s 55.235 i Francuska s 54.609 dolara.
Izračun produktivnosti ILO-a dobiven je dijeljenjem BDP-a (brutto domaćeg proizvoda) zemlje s brojem zaposlenih.
SAD, po izvješću, nadmašuje svih 27 članica EU-a, Japan i Švicarsku po količini vrijednosti proizvedene na sat, što je drugi ključni pokazatelj produktivnosti.
Norveška, koja nije članica EU, proizvodi najviše vrijednosti po radnom satu - 37.99 dolara, u čemu važnu ulogu imaju milijarde dolara od nafte i visoke cijene roba u toj zemlji. SAD je druga sa 35.63 dolara, ili oko pola dolara ispred trećeplasirane Francuske.
Američki radnici imali su prosječno 1.804 radna sata u 2006., prema 1.407 sati norveškog radnika i 1.564 fracuskog. Oni daleko zaostaju za prosjekom azijskih ekonomija od 2.200 radnih sati godišnje, kada se zajednički uzmu Južna Koreja, Bangladeš, Šri Lanka, Hong Kong, Kina, Malezija i Tajland, čija je stopa produktivnosti znatno niža.
Rast američke produktivnosti "povezan je s ICT revolucijom (informacijske i komunikacijske tehnologije), s načinom organizacije američkih kompanija, s visokom razinom konkurentnosti u zemlji i širenjem trgovine i ulaganja u inozemstvu", rekao je Jose Manuel Salazar, čelnik za zapošljavanje ILO-a.
Ističući kako je razina produktivnosti narasla svugdje u svijetu u proteklom desetljeću, ILO upozorava na veliki jaz između industrijskih regija i većine ostalih kao i na rastući jaz između najrazvijenijih kao što su SAD i siromašnih zemalja.
Neiskorišteni produktivni potencijali radnika jedan su od glavnih uzroka siromaštva u svijetu, ocjenjuje ILO.
Kina i druge zemlja istočne Azije, u kojima se produktivnost u zadnjih 10 godina udvostručila, hvataju priključak sa Zapadom iako je produktivnost njihovih radnika još uvijek jednu petinu one u industrijaliziranim zemljama.
Kao jedan od primjera navodi se da industrijski radnik u Kini proizvede 12.642 dolara vrijednosti godišnje, ili osam puta više nego 1980., dok radnik na farmi ili u ribarstvu pridonese s 910 dolara BDP-u zemlje.
Razlika je puno manja u SAD, ali još uvijek dvostruka - industrijski radnik proizveo je rekordnih 104.606 dolara u 2005., a radnik na farmi 52.585 dolara. (H)
|
|
|
|