06.10.2008. (Goran Pavlović)
Sindikati pozvali na obilježavanje Dana dostojanstvenog rada
Zapošljavanje na određeno vrijeme, rad na crno, nepostojeća socijalna zaštita radnika, neplaćanje prekovremenog rada, nemogućnost korištenja godišnjih odmora, samo su neke od tema današnjeg okruglog stola
Povodom sutrašnjeg Međunarodnog dana dostojanstvenog rada, koji se diljem svijeta obilježava pod geslom Dostojanstven rad za dostojanstven život, danas je, u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Nezavisnog sindikata Hrvatske (NHS), u zagrebačkoj Tvornici kulture održan okrugli stol na temu 'Pet do dvanaest za dostojanstveni rad!'.
Predsjednica SSSH, Ana Knežević, uvodno je istaknula kako više od polovice resursa hrvatskih kompanija čini društveni kapital, odnosno znanje i vještina radnika, no da se taj rad sustavno obezvrjeđuje i stvaraju uvjeti u kojima se radnici nikako ne mogu osjećati dostojanstveno.
Tome u prilog idu i rezultati istraživanja o dostojanstvu rada koje su sindikati proveli na uzorku od 850 radnika, anketiranih u 159 tvrtki koje u 12 županija ukupno zapošljavaju oko 50 tisuća ljudi. Sindikalisti su se složili kako je riječ o oglednom uzorku i da je potrebno provesti sveobuhvatno istraživanje, no i da rezultati do kojih su došli realno oslikavaju položaj radnika u Hrvatskoj.
Provedeno istraživanje je pokazalo kako je čak 82 posto ispitanih radnika zaposleno preko ugovora na određeno vrijeme koji nije dulji od šest mjeseci, dok 20 posto njih ne dobiva plaću sukladno ugovoru o radu.
To očito ukazuje na raširenost rada na crno, poglavito u onim poduzećima gdje ne postoji sindikat, navodi istraživanje.
Kada je riječ o godišnjim odmorima, devet posto radnika uopće nisu u mogućnosti iskoristiti godišnji odmor, a 21 posto je onih koji ga koriste u trajanju kraćem od 12 dana. I dok regres isplaćuje 65 posto poslodavaca, 27 posto ispitanika ne dobivaju niti regres niti božićnicu.
Na mjesečnoj razini radnici, uključeni u istraživanje, odradili su 14 tisuća prekovremenih sati koji im nisu plaćeni, što čini 77 potencijalnih novih radnih mjesta ili 145 tisuća kuna ekstra profita koji ostaje u džepovima ovih poslodavaca.
Nadalje, 41 posto radnika prima ili zakonom propisanu minimalnu plaću ili iznos koji je manji od minimalca što je, prema izračunu sindikata, direktna šteta u visini od minimalno sedam milijuna kuna za državni proračun, ako se uzme donja granica propisane globe za taj prekršaj od 60.000 kuna po radniku (maksimalno je 100.000).
|
Kazne za nemogućnost korištenja godišnjeg odmora su također milijunske i na ovom bi primjeru iznosile minimalno 1,7 milijuna kuna (zakonom je propisana kazna od 31.000 do 60.000 kuna).
Knežević je još jednom ukazala na neravnopravan položaj žena na tržištu rada koje su za iste poslove manje plaćene od svojih muških kolega te im je teže doći do zaposlenja.
Posebna tema u okviru okruglog stola bio je i položaj mladih na tržištu rada. U posebnoj je prezentaciji navedeno kako je stopa nezaposlenosti mladih do 29 godina čak 30 posto, a ako se ova dobna skupina proširi do 34 godine starosti onda se stopa nezaposlenih penje do 37,5 posto.
Krešimir Sever je istaknuo u zaključku kako je krajnje vrijeme za konsolidaciju sindikalne scene u Hrvatskoj kako bi se došlo do toga da vlada i poslodavci u sindikatima vide snažnog partnera čije se mišljenje mora uvažavati.
„Sindikati su glas radnika, a radnik mora zauzimati središnje mjesto u gospodarskom životu. Radniku ne treba milost i darivanje onih koji su mu nadređeni, već samo pravo na pošten rad i dostojanstven život“, rekao je Sever.
|
|
 |
|