16.03.2010.
Smanjenje nezaposlenosti tek za godinu dana
Vladine mjere za oporavak gospodarstva tek neznatno utječu na oporavak gospodarstva. Skupa država preveliki je teret za poduzetnike, no ove godine nema šanse za snižavanje poreza.
|
"Hrvatska će ove godine imati vrlo blagu stopu rasta BDP-a, a da nije napravila ovo što jest, imala bi pad. Rast nezaposlenosti ove će se godine zaustaviti, ali stopa nezaposlenosti ostat će jedan od glavnih problema sigurno još godinu dana. Rast zaposlenosti može se očekivati u proljeće 2011., a do tada treba izdržavati ovu socijalno tešku situaciju".
Ove je prognoze iznio savjetnik hrvatske Vlade Željko Lovrinčević na okruglom stolu "Efikasnost Vladinih mjera za oporavak" održanom u utorak u organizaciji časopisa Banka i Poslovnog dnevnika.
Također je kazao da je završetak pregovora o ulasku u EU najvažniji doprinos koji Vlada može dati gospodarskom oporavku, te najavio da će se zahvaljujući tome za godinu dana razgovarati u drukčijem ozračju i o nekim drugim temama, a ne više o nezaposlenosti.
Lovrinčević je upozorio da je rast nezaposlenosti veći od očekivanog i zato što poslodavci iskorištavaju priliku da bi se riješili viška radnika zaostalog iz restrukturiranja, što koincidira i s odlukom dijela radnika da uzmu otpremninu i odu u prijevremenu mirovinu na koju su ih potakle najave produljenja radnog vijeka.
Saborski zastupnik SDP-a Slavko Linić smatra pak da Vladine mjere neće donijeti željeni efekt oporavka gospodarstva i zaustavljanja rasta nezaposlenosti.
"Ako želimo zaposliti ljude, moramo razmišljati o tome što učiniti da industrijska proizvodnja ima veći udjel u gospodarskom rastu. Problem su porezi, a porezna politika je takva da se ne isplati raditi. Ako se želimo riješiti velike nezaposlenosti moramo ići u strukturne promjene, odnosno promjene porezne politike", kazao je Linić.
Upozorio je i da treba preraspodijeliti 50 posto zdravstvenog doprinosa, koji se, kazao je, u europskim zemljama financira iz poreza na imovinu i dohotka od kapitala. Linić je predložio da se 1. srpnja ukine krizni porez u cijelosti, a ne samo stopa od 2 posto, jer jedino to može povećati potrošnju.
Lovrinčević je ustvrdio kako je tzv. porezni klin u Hrvatskoj prosječan, iznosi oko 40 posto i ne razlikuje previše od onoga u drugim zemljama, poput Slovenije gdje je 1 ili 1,5 posto veći. S tim se ne slaže predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak, koji tvrdi da je porezni klin na plaće u Hrvatskoj vrlo velik, te da se kreće od 34 posto za minimalac do 58 posto za plaću veću od 3000 eura.
|
Lovrinčević je najavio i da u drugom dijelu ove godine slijedi smanjenje tekućih izdataka za socijalu, te investicijski ciklus u energetici, kao i dinamiziranje privatizacijskih aktivnosti.
Opisujući situaciju u brodogradnji, Lovrinčević je ustvrdio da je odgađanje rješavanja tog pitanja u zadnjih devet godina rezultiralo time da je taj problem četiri puta veći nego što je trebao biti, ali da će se on ipak riješiti.
"Početnih 15 milijardi kuna tzv. vlastitog doprinosa investitora restrukturiranja brodogradnje smanjili smo na 7 do 7,5 milijardi, što znači da smo im za oko 50 posto olakšali ulazak u brodogradnju, a pripremljena je i kvalitetnija dokumentacija.
Neizvjesnosti oko toga procesa postoje, no nadam se da ćemo bar dio problema riješiti. Ide se u pravcu privatizacije, ali Vlada će raditi i na alternativnim rješenjima za brodogradilišta koja se ne uspiju privatizirati. A 14 milijardi kuna obveza koliko država preuzima na sebe bilo bi dovoljno da Hrvatska prođe kroz krizu. Zato bih se zahvalio onima koji nisu posao ranije odradili", bio je sarkastičan Lovrinčević.
Osjetivši se prozvanim, Linić je podsjetio da je trećesiječanjska Vlada 2002. platila 8 milijardi kuna gubitaka koje su brodogradilišta nakupila tijekom devedesetih godina, a da sadašnja Vlada brodogradilištima samo osigurava kredite.
"Željeli smo spojiti riječka brodogradilišta, te splitsko i trogirsko, tako da bi u konačnici u Hrvatskoj bilo samo tri brodogradilišta. Brodogradilišta imaju i niz djelatnosti koje se mogu privatizirati što je, primjerice, učinio Uljanik. No uprave brodogradilišta nisu željele provoditi te mjere jer imaju previše inženjera koji mnogo znaju o konstrukciji, ali malo o financiranju.
Kada bi se privatizirale neosnovne djelatnosti brodogradilišta, gubitak u izgradnji broda spustio bi se na 10 posto, što prolazi i u Europi. To smo Polančecu nudili 2008., no on je nažalost otišao potpisati sporazum s Europskom komisijom što znači da nismo sami u stanju voditi politiku promjena", kazao je Linić.
Tijekom rasprave o visini javne potrošnje u Hrvatskoj, državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić je kazao da je javna potrošnja koja je na razini od 44-45 posto BDP-a još uvijek ispod prosjeka europskih zemalja, koji se kreće oko 49 posto.
"Svi znamo da treba smanjiti potrošnju, ali treba voditi računa i o specifičnostima. Više treba obratiti pozornost na učinkovitost javne uprave, da ne bude sama sebi svrha", kazao je Marić. Lovrinčević je pak kazao da je javna uprava u gabaritima od 44 posto BDP-a ispod prosjeka EU, odnosno u rangu tranzicijskih zemalja. "Problem je kvaliteta i organizacija javne uprave», kazao je.
Kuštrak pak smatra da «o efikasnosti javne potrošnje govori stanje u kojem se nalazimo". Napomenuo je i da država istodobno raspolaže golemom imovinom koja nije ni u kakvoj funkciji poput manjinskih dioničkih udjela u tvrtkama.
|
No, Velimir Šonje je upozorio da visinu javne potrošnje ne treba uspoređivati sa zemljama koje imaju drukčije mogućnosti vođenja fiskalne politike. "EU je na globalnoj razini nekonkurentna jer je muči problem neefikasne državne uprave", kazao je Šonje i pozvao ključne društvene aktere i političke stranke na potpisivanje pakta o fiskalnoj stabilnosti.
Na skupu se moglo čuti i da će u narednom razdoblju u kojem je Vlada najavila ulaganja od 15 milijardi kuna prioritet imati ulaganja u energetiku, zaštita okoliša i željeznice, a tu su i investicijske aktivnosti koje u planu imaju Janaf i Plinacro.
No, u novom poduzetničkom ciklusu ne smije se zanemariti značaj malog poduzetništva koje, prema Šonjinom mišljenju, drži ključ za povećanje broja radnih mjesta. Šonje upozorava kako malim i srednjim poduzetnicima u kreiranju novih radnih mjesta najviše mogu pomoći institucionalni red, odnosno bolja naplata potraživanja, efikasna javna uprava i niži porezi.
Lovrinčević je, s druge strane, bio uporan s "europskim temama". Pretpostavljam, rekao je, da će Vlada do kraja 2010. zaključiti pregovore o ulasku u EU bez čega ne možemo riješiti pitanje cijene kapitala, rizika zemlje ili pristupa kapitalu, te ubrzanje makroekonomskih reformi. To je najveći doprinos koji Vlada može dati oporavku, zaključuje Lovrinčević.
Marić je podsjetio da je jedna od intencija Vladinih mjera pokretanje investicijskih aktivnosti kako bi ukupna gospodarska aktivnost krenula uzlaznom putanjom. "No, nijednu mjeru ne vidimo kao spasonosnu jer nema čarobnog štapića, i zato treba gledati cijeli paket mjera, a ne mjere pojedinačno. Ne očekujemo bombastične stvari ali sudeći po interesu banaka i poduzetnika za HBOR-ove aukcije može se reći da ima razloga za optimizam", kazao je.
Predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Čedo Maletić kazao je kako se uz dvoznamenkaste kamatne stope koje je odredila pogoršana likvidnost nije mogao očekivati poduzetnički ciklus, te je stoga banci cilj i smanjiti cijenu izvora novca, tj. cijenu kredita.
"To znači da bi trebalo smanjiti cijenu depozita što također neće ići preko noći", kazao je Maletić i najavio nastavak trenda smanjenja kamatnih stopa. Gordan Miler iz Splitske banke najavio je da će iz te banke ovih dana HBOR-u biti proslijeđeni prvi zahtjevi za odobrenje kredita, najviše iz područja procesne proizvodnje, te turizma.
"Participacija države u pokriću rizika pomogla je bankama da taj rizik minimaliziraju", kazao je. Miler je također upozorio na zabludu da banke ne osjećaju krizu:
"Rezultati banaka za 2009 pokazuju da su rezervacije eksplodirale, odnosno da su u godinu dana povećane 228 posto. Poslujemo u okruženju paraprofitabilnosti i povećanog rizika, a potencijal tržišta je smanjen", kazao je. Naveo je i podatak da je prosječna profitabilnost banaka u Hrvatskoj 10,1 posto, a banaka u regiji 13,7 posto. "Banke su u 2009. na razini cijele industrije zabilježile pad profitabilnosti od 27 posto", upozorio je Miler.
|
|
|
|