25.03.2010.
Vlasnici hrvatskih banaka uspješni usprkos rizicima
UniCredit , Erste Group, Intesa Sanpaolo, Raiffeisen International i Société Générale u 2009. za rizične i nenaplative plasmane rezervirale su ukupno 15,95 milijardi eura, dok im je ukupna neto dobit iznosila 6,3 milijarde eura
Strane banke-vlasnice vodećih hrvatskih banaka (UniCredit - Zaba, Erste Group – Erste banka, Intesa Sanpaolo – PBZ, Raiffeisen International – RBA, Société Générale – SG Splitska banka) u prošloj su godini vrlo dobro poslovale, ako se uzmu u obzir iznimno stresne okolnosti koje je na gotovo svim europskim tržištima donio snažan rast rezervacija za rizike koje je generirala kriza.
Svi su vlasnici hrvatskih velikih banaka objavili godišnja financijska izvješća, osim austrijske Hypo Group Alpe Adria koja se prošle godine našla u središtu financijske afere s visokim gubicima zbog kojih je na kraju nacionalizirana.
Svih pet spomenutih inozemnih banaka lani je zabilježilo dobit, pri čemu su Intesa Sanpaolo i Erste Group imale rast profita do 10 posto, dok su UniCredit, SG i RI smanjile neto dobit za više od 50 posto.
Najveći je relativni pad dobiti zabilježila austrijska Raiffeisen International, kojoj je dobit pala 73,4 posto na 287 milijuna eura. Također, sve su analizirane banke, izuzev RI, najavile isplatu dividende dioničarima iz prošlogodišnje dobiti.
Glavni neprijatelji dobiti europskih banaka bile su pak rastuće rezervacije za gubitke po rizičnim potraživanjima kojima su zapadne banke bile posebno izložene u svojim istočnoeuropskim podružnicama.
Tako su analizirane bankarske grupe u 2009. za rizične i nenaplative plasmane rezervirale ukupno 15,95 milijardi eura, dok im je ukupna neto dobit iznosila 6,3 milijarde eura.
|
Pritom je francuska Société Générale, koja je od početka američke financijske krize snažno izložena gubicima od tamošnjih nenaplativih hipotekarnih kredita, imala lani među pet banaka daleko najveći iznos rezervacija za rizična potraživanja od 5,8 milijardi eura. Oni su bili i više nego dvostruko veći u odnosu na 2008. kada je SG imao 2,65 milijardi eura rezervacija.
Samo u četvrtom lanjskom kvartalu, nakon rekordnih otpisa u prethodnoj godini, francuski je zajmodavac neočekivano morao otpisati dodatnih 1,4 milijarde eura „toksične imovine“ što je utjecalo i na pad kvartalne, zatim i godišnje dobiti za više od 60 posto.
U banci pojašnjavaju da rizična imovina uključuje otpis kolateralnih dužničkih obaveza (CDO-s) za hipoteke vezane uz vrijednosnice, oscilacije u tržišnoj vrijednosti premija na rizik državnih dugova (CDS-credit default swap) i revalorizaciju financijskih obveza.
Iako je francuska banka u poslovanju s građanstvom iskusila pad neto dobit od 5,3 posto (na 4,7 mlrd eura), prvenstveno zbog snažnog pada prihoda u Rusiji, iz banke ističu kako je u ovom segmentu zadržana visoka stopa povrata na kapital (ROE) od 14,4 posto.
Banka je obzirom na svoju osnovnu djelatnost poslovala dobro te su joj prihodi od core businessa u 2009. porasli za 26,8 posto na 24,9 milijardi eura.
Najveći rast dobiti u odnosu na pretprošlu godinu zabilježen je kod korporativnog i investicijskog bankarstva koje je ostvarilo neto dobit od 6,9 milijardi eura, prema 1,5 milijardi eura u 2008.
Središnji planovi francuske banke za ovu godinu su povećanje dobiti kao i značajno smanjivanje otpisa i problematične imovine. Kako bi smanjila gubitke zbog nezdrave imovine, Société planira objediniti 37 milijardi eura vrijednu problematičnu imovinu u jedinstven pravni subjekt.
I u RI-u dobit je lani bila na udaru neto rezervacija za nenaplative kredite u jugoistočnoj Europi, koje su u toj banci narasle u odnosu na pretprošlu godinu 123 posto na 1,7 milijardi eura. Ostali bitni pokazatelji poslovanja, uz dobit koja je zabilježila najveći relativni pad među pet ino-banaka (-78,4 posto), također su smanjeni prošle godine.
Neto prihodi od kamata pali su lani 9 posto, operativna dobit je smanjena 8,5 posto na 2 milijarde eura, dok je povrat na kapital smanjen s 22 posto u 2008. na lanjskih 5,7 posto.
Zato se matična RZB Group odlučila na organizacijsku reformu u sklopu koje će do jeseni Raiffeisen International (koji pokrivala srednju i istočnu Europu) biti pripojen matici.
|
Iako je druga po veličini talijanska banka Intesa Sanpaolo od početka krize u najmanjoj mjeri izložena financijskim rizicima loših američkih kredita, a lani je zabilježila i rast dobiti, ni ova banka nije ostala imuna na snažan rast rezervacija za rizike.
Tako su rezervacije za rizične plasmane u 2009. u Intesi dosegle 4,2 milijarde eura (što je najveći iznos poslije SG-a) u odnosu na 3,8 milijardi eura godinu ranije.
Gledajući poslovne pokazatelje pojedinih djelatnosti, najupečatljiviji je preokret u kretanju dobiti od trgovanja, koja je dosegla 1,12 milijardi eura, dok je u 2008. ostvaren gubitak od 53 milijuna eura.
Iz banke podcrtavaju da njihovom niskorizičnom poslovnom profilu najviše doprinosi što glavninu prihoda (65 posto) ostvaraju u poslovanju s građanstvom na talijanskom tržištu, a poslovanje u srednjoj i istočnoj Europi im je „izrazito diverzificirano te krediti s tog područja imaju udjel od samo 7 posto“.
Bančini planovi za 2010. uključuju popravak operativne dobiti (koja je prošle godine pala za 2 posto), prvenstveno kroz rast prihoda od provizija i naknada te daljnjim smanjivanjem operativnih troškova koji su lani srezani 4 posto. U razdoblju do 2012. bančin je glavni cilj „potvrđivanje održive profitabilnosti“.
Najveća talijanska bankarska grupacija UniCredit, iako izložena teškoj godini, uspjela je u zadnjem lanjskom kvartalu iznenaditi analitičare ostvarivši neto dobit od 371 milijun eura u odnosu na prognoze o gubitku od 26 milijuna eura.
Također, banka je u zadnjem kvartalu uspjela smanjiti rezervacije za pokriće gubitaka po lošim plasmanima na 2,07 milijardi eura, sa 2,16 milijardi u trećem kvartalu. U istom su razdoblju povećani i neto prihodi od naknada i provizija, za 1 posto na 2,1 milijardi eura.
Premda je godišnja neto dobit banke pala za više od 50 posto, prošlogodišnji operativni prihodi porasli su za 2,6 posto na 27,6 milijardi eura, dok je operativna dobit bila veća 20,3 posto i iznosi 12,2 milijardi eura. Ojačao je u prošloj godini i bančin kapital pa je stopa Core Tier 1 - najznačajniji pokazatelj financijskog zdravlja banke, povećana sa 6,45 posto na kraju 2008. na 7,62 posto na kraju 2009. godine.
Nadalje, u veljači ove godine u UniCreditu je uspješno završena dokapitalizacija vrijedna 4 milijarde eura započeta u rujnu prošle godine, što je rezurtiralo novim jačanjem pokazatelja Core Tier 1 na 8,47 posto.
Osim talijanske Intese i austrijska Erste Group uspjela je u kriznoj godini ostvariti rast profita za 5,1 posto, ali su i bančine rezervacije za loše plasmane udvostručene, s 1,07 milijardi eura na kraju 2008. na 2,06 milijardi krajem prošle godine.
Usprkos povećanim kreditnim rizicima na tržištima u istočnoj Europi te smanjenoj ukupnoj dobiti u sedam tranzicijskih država, za 12,8 posto na 2,2 milijarde eura, neto gubitak (od 300 milijuna eura ) zabilježila je samo ukrajinska podružnica.
|
Najveći je rast neto dobiti na istočenoeuropskim tržištima imala Erste podružnica u Mađarskoj, kojoj je profit lani povećan 21,7 posto na 255,7 milijuna eura. Hrvatska Erste banka je poslije srbijanske podružnice (kojoj je dobit porasla 2,2 posto) imala najslabiji rast dobiti od 6,1 posto.
Dobit je rasla i u matičnoj, austrijskoj članici grupe, i to za 6,8 posto na 816,2 mil. eura. Erste Group zabilježila je lani i dvoznamenkasti rast dobiti u sektoru poslovanja s građanstvom i malim i srednjim poduzetnicima za 11,1 posto na 3 milijarde eura.
Operativna dobit također je bila znatno veća (25,8 posto) i dosegla je 3,8 milijardi eura. Pozitivna poslovna očekivanja banke u ovoj su godini povezana s procjenama o gospodarskom oporavku zemalja CEE regije, čija bi gospodarstva u prosjeku trebala rasti 2 posto. Pritom, smatraju u Erste Group, oporavak će biti najsporiji u Hrvatskoj, Mađarskoj i Srbiji.
Općenito, banke u svojim godišnjim financijskim izvješćima imaju relativno optimistične prognoze poslovanja za ovu godinu utemeljene na očekivanju nastavka oporavka svjetskih gospodarstava koje je započelo u proljeće 2009. snažnim gospodarskim rastom tržišta u razvoju, osbito u Aziji.
Banke svoje pozitivne projekcije oslanjaju i na lagani oporavak zapadnoeuropskih gospodarstava koja su u posljednjim kvartalima počela bilježiti rast BDP-a.
No, s druge strane zabrinute su dubiozama u javnim financijama te ogromnim javnim dugovima nekih europskih država predvođenih Grčkom.
Tako iz Société Générale procjenjuju da su najranjiviji europski zajmoprimci Grčka, Španjolska, Irska, Portugal i nekoliko istočnoeuropskih zemalja „u kojima će se kriza još pojačati i dovesti do depresivne potražnje za dugo vremena“.
U konačnici, s obzirom na prilike na tržištu, inovlasnici velikih hrvatskih banaka vrlo dobro su poslovali. Banke su primile udarac krize i ubrzo se podigle, u protekle dvije godine uspjele su ojačati svoj kapital i nositi se s rekordnim teretima otpisa i rezervacija za rizike u svojoj povijesti. (Bankamagazin)
|
|
 |
|