11.08.2010.
HNB rezerviran prema oporezivanju banaka
Banke bi zbog poreza mogle izvlačiti kapital iz Hrvatske u zemlje gdje će na njemu ostvariti veću zaradu. Tad je moguć pritisak na kunu, a HNB bi morala angažirati devizne rezerve za obranu tečaja, kaže guverner HNB-a Željko Rohatinski
Započelo je opipavanje pulsa uoči rebalansa proračuna, pa se na Vladinom stolu našla i ideja oporezivanja banaka o kojoj u srijedu piše Jutarnji list.
Hrvatska nije prva zemlja koja spominje oporezivanje banaka niti bi bila prva koja uvodi takav porez. Ništa neobično, no pitanje je što je cilj i što su moguće posljedice te što je korist, a što moguća šteta.
Cilj je - očito - napuniti proračun i odgoditi nužni rez u potrošnji, a pritom udovoljiti javnosti kojoj bankarski profiti stalno bodu oči.
S oporezivanjem banaka (govori se o oporezivanju aktive), međutim, treba računati da će kredita možda biti još manje nego sada, a valja misliti i na to da bi banke svoje nove obveze dijelom namirile od klijenata.
Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), objašnjava kako bi zbog oporezivanja, kao dodatnog troška za banke, kamatne stope porasle ili bi bilo zaustavljeno njihovo snižavanje na koje je HNB pokušavao utjecati dosadašnjim smanjivanjem pričuva. Također, kaže, ne može se očekivati rast kredita u skoroj budućnosti.
Zbog visoke likvidnosti i odlične kapitaliziranosti, uz prosječnu stopu adekvatnosti kapitala od 19 posto (zakonski minimum je 12%), banke praktično imaju relativni višak likvidnosti i višak kapitala koji bi mogle iznijeti iz Hrvatske.
"Banke bi zbog poreza mogle izvlačiti kapital u zemlje gdje će na njemu ostvariti veću zaradu. Tad je moguć pritisak na tečaj kune, a HNB bi morala angažirati devizne rezerve za obranu tečaja", kaže Rohatinski.
HNB bi, dakle, bio rezerviran prema oporezivanju banaka bude li to i formalni prijedlog Vlade.
"Hrvatska treba oživjeti gospodarstvo, a bankarski sustav za to mora imati visoku likvidnost i treba biti zainteresiran za nove plasmane. Eventualni dodatni porez to sigurno ne bi osigurao", kaže Davor Holjevac, viceguverner HNB-a zadužen za superviziju banaka.
Holjevac pritom podsjeća na to da povrat na kapital banaka već neko vrijeme pada (ispod 7 %), te da su banke opterećene visokim rezervacijama i rastom nenaplativih potraživanja.
U svijetu se najčešće smatra kako je poželjno da banke kroz nove poreze plate svoje grijehe za krizu te da se ograniče njihove spekulacije, a da pritom pomognu državnom proračunu. Uostalom, mnoge su banke tijekom ove krize bile spašene državnim novcem, ali se Hrvatska ne uklapa u tu priču. Našim bankama ne samo da nije trebala pomoć države nego se država u ovoj krizi upravo mogla osloniti na banke. Time otpada i razlog da im se, u tom pogledu, drže moralne lekcije. (Bankamagazin)
|
|
 |
|