11.07.2012.
Guverner Boris Vujčić: Devalvacije kune neće biti
Novi guverner HNB-a procjenjuje da bismo u eurozonu u idealnim uvjetima mogli ući najranije za četiri godine. A realno - kada ispunimo uvjete, a to ovisi o fiskalnoj konsolidaciji
Hrvatska narodna banka nikada ne određuje razinu tečaja, ali vodi politiku stabilnog tečaja i neće dopustiti snažnije oscilacije tečaja kune prema euru, rekao je u intervjuu za Globus novi guverner središnje hrvatske banke Boris Vujčić. Time je dao do znanja da promjena guvernera neće donijeti veće zaokrete u dosadašnjoj politici HNB-a.
Što se tiče ulaska u eurozonu, Vujčić procjenjuje da bismo tehnički u nju najranije mogli ući za četiri godine - "u stvarno idealnim okolnostima". A realno - kada ispunimo uvjete, a to ovisi o fiskalnoj konsolidaciji.
"Nadam se da nitko ne misli da činjenicom što mijenjam ured, mijenjam i stavove. Nebrojeno puta sam objasnio da u uvjetima ovako visoke eurizacije kakvu imamo u Hrvatskoj, tečajna nestabilnost uzrokuje inflacijsku nestabilnost i opću financijsku nestabilnost, čemu nas lijepo uči ii povijest, koja se, na žalost, prebrzo zaboravlja", rekao je Vujčić.
Postupna devalvacija nije rješenje
Dodao je da mnogi često uspoređuju monetarnu politiku HNB-a s FED-om ili ECB-om, a "ne razumiju razliku između vođenja monetarne politike u uvjetima tiskanja međunarodne valute, poput dolara ili eura, i monetarne politike u uvjetima tiskanja valute koja ne dominira ni na vlastitom domaćem financijskom tržištu.
"Devalvacija u hrvatskim uvjetima dovela bi do rasta inflacije i značajnog kvarenja portfelja banaka, budući da valutna klauzula prenosi tečajni rizik kredita na zajmoprimce. Banke zauzvrat preuzimaju kreditni rizik, odnosno rizik da zajmoprimci zbog promjene tečaja neće biti u stanju vraćati zajam. Tako je sudbina banaka vezana u drugom koraku uz sudbinu zajmoprimca", tumači Vujčić.
"Osim toga, devalvacija u hrvatskim uvjetima zbog visoke razine štednje u eurima i posljedične valutne klauzule u ugovorima o kreditima djeluje i prorecesijski. Naime, povećanje zaduženosti države i poduzeća te dijela stanovništva koji ima kredite smanjuje potrošnju, a time i rast BDP-a, povećava rast cijena, ugrožava stabilnost bankovnog sustava i rizik odljeva kapitala iz zemlje. Devalvacija djeluje i redistribucijski, raspodjeljujući novac od siromašnih bogatima", obrazložio je guverner Vujčić.
Dodao je da se spomenute posljedice ne bi mogle izbjeći ni postupnom devalvacijom, koju zagovaraju neki ekonomski stručnjaci.
Banke nisu spremne riskirati
Guverner se složio da je dio problema pri poticanju investicija i zapošljavanja što banke nisu spremne riskirati i plasirati kapital gospodarstvu.
|
"Banke doista imaju procikličku politiku rizika. Do 2008. tvrdile su kako ništa nije rizično, niti snažan kreditni rast, niti kreditiranje uz valutnu klauzulu, niti plasmani vezani uz švicarce... da bi danas sve postalo izuzetno rizično i banke su doista odbojne prema preuzimanju rizika. Zato smo i osmislili jeftino financiranu shemu dijeljenja rizika s HBOR-om kako bismo kreirali uvjete za povoljnije kreditiranje gospodarstva."
No, Vujčić je dodao da realni sektor i država snose svoj dio odgovornosti. "Vrijeme kada je dionički kapital bio lako dostupan veliki broj poduzeća iskoristio je za dokapitalizaciju, a danas ih to košta kreditne sposobnosti, budući da je odnos kapitala i duga nepovoljan, a kolateral, poput nekretnina, već iskorišten i smanjene vrijednosti."
Neefikasna država
Država je pak kriva za neefikasnost u cijelom nizu sektora - od javnih poduzeća, zdravstvenog i mirovinskog sustava, pravosuđa, državne administracije, obrazovnog sustava, kvazimonopola, tržišta rada, smatra Vujčić.
Fiskalna politika vodila se povećanjem brzine rashoda, a sve skupa rezultiralo je padom ekonomske aktivnosti i visokim troškovima zaduživanja države.
"U takvim uvjetima teško je očekivati brz i znatan pad kamatnih stopa za sektor poduzeća i kućanstava", zaključio je guverner HNB-a Boris Vujčić. (Bankamagazin)
|
|
|
|