17.12.2013.
HNB: u ovoj godini pad BDP-a 0,8 posto, u 2014. rast od 0,7 posto
Hrvatska narodna banka (HNB) u ovoj godini očekuje pad realnog BDP-a od 0,8 posto, dok je njena projekcija za 2014. godinu blagi rast od 0,7 posto.
Projekcija za 2014. godinu je blagi rast BDP-a od 0,7 posto, uz prevladavanje negativnih rizika, kazao je na današnjem susretu s novinarima guverner HNB-a Boris Vujčić.
Iz HNB-a pritom napominju kako je projekcija središnje banke rađena prije izvješća Europske komisije o proceduri prekomjernog deficita, što će zahtjevati fiskalnu konsolidaciju u 2014. i 2015. godini, a Vlada će morati smanjiti strukturni manjak opće države za 0,5 posto BDP-a na godišnjoj razini.
U ovoj godini HNB očekuje manjak opće države od 5,9 posto BDP-a, a u idućoj se očekuje prilagodba na 4,6 posto, no u središnjoj banci napominju kako nije poznata dinamika i struktura te prilagodbe.
Kada će doći do rebalansa proračuna i kakva će biti struktura prilagodbe tek treba vidjeti, kaže Vujčić, koji očekuje da to bude poznato u prvom kvartalu iduće godine.
Pritom iz HNB-a ponavljaju svoj stav da prilagodba treba biti na rashodnoj strani proračuna, kao i potrebu ubrzanja strukturnih reformi.
Blagi rast gospodarske aktivnosti u idućoj godini određen je prvenstveno dinamiziranjem izvoza i rastom investicija te oporavkom u okruženju, a negativni su rizici povezani s intenzitetom provođenja fiskalne prilagodbe, ostvarenjem investicija projekata, kretanjem premije na rizik na međunarodnim tržištima.
U HNB-u očekuju rast investicija u idućoj godini od 3,5 posto, što je i više nego upola manje od Vladine projekcije rasta za 7,5 posto, a očekuju i pozitivan doprinos neto izvoza, s obzirom na projekcije o rastu izvoza za 2,3 posto, uz sporiji rast uvoza, za 1,6 posto.
S obzirom na pokretanje procedure prekomjernog deficita očekuje se smanjenje državne potrošnje, a u središnjoj banci očekuju stagnaciju osobne potrošnje.
Stagnaciju očekuju i na tržištu rada. Projekcija za ovu godinu je smanjenje broja zaposlenih za 1,3 posto, dok u 2014. očekuju tek neznatan rast te blagi pad realno raspoloživog dohotka.
Projekcije središnje banke su da će inozemni dug ove godine iznositi oko 104 posto BDP-a, dok u idućoj očekuju blago smanjenje na 103,3 posto.
Monetarna politika i nadalje će održavati visoku kunsku likvidnost, kažu u HNB-u, podsjećajući kako su u prosincu usvojene nove mjere za poticanje plasmana kreditnih institucija poduzećima, a početkom siječnja HBOR će vratiti bankama i 1,6 milijardi kuna neiskorištenih sredstava iz kreditnog programa razvoja gospodarstva.
|
Rast plasmana banaka privatnom sektoru u 2014. mogao bi se kretati oko 1 posto, pri čemu su procjene središnje banke da bi plasmani poduzećima porasli za 2,2 posto, a kućanstvima pali za 0,9 posto.
Na niz novinarskih upita o razlozima zbog kojih banke teško odobravaju kredite poduzećima, u HNB-u odgovaraju kako su preduvjeti stvoreni, likvidnost je velika, ali se banke očito boje rizika, a problem vide i na strani potražnje.
Ponavljaju kako je gospodarski rast moguć samo kroz povećanje izvoza te potrebu ubrzanja strukturnih reformi, privlačenja stranih investicija te promjene poslovne klime.
Pritom napominju i kako se investicijsko okruženje ozbiljnije počelo minjenjati tek ove godine, primjerice donošenjem zakona o poticanju ulaganja, o strateškim investicijama, novim zakonodavnim okvirom vezanim za graditeljstvo i prostorno uređenje, itd.
U HNB-u također napominju kako padaju prihodi banaka od kamata, što utječe i na pad profitabilnosti.
Na pad prihoda banaka u idućoj će godini utjecati i izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, a procjena je HNB-a da će to biti na razini od oko 500 milijuna kuna. (H)
|
|
 |
|