12.04.2010.
Rohatinski: Nećemo dalje snižavati obveznu pričuvu
Nezadovoljan dosadašnjim rezultatima državnih mjera pomoći gospodarstvu guverner Rohatinski poručuje kako nema argumenata zbog kojih bi HNB nastavila snižavati obveznu pričuvu, nakon što je početkom 2010. godine stopa snižena s 14 na 13 posto
Hrvatska je u razdoblju preživljavanja, a ne u razdoblju otvaranja perspektive za izlazak iz krize, kazao je Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), na Konferenciji Hrvatsko novčano tržište u ponedjeljak u Opatiji.
Guverner vidi 2010. kao godinu stagnacije, a Grčku spominje kao primjer koji dokazuje da ne trebamo računati na nečiju pomoć.
Stvara se dojam da i u krizi možemo živjeti kao prije, kazao je Rohatinski s čime se složila i premijerka Jadranka Kosor, koja je - inače - ostala u sjeni guvernera. Svi traže promjene, a nitko ne pristaje da promjene krenu od njega, kazala je Kosor najavljujući da će Vlada u četvrtak predstaviti tzv. mjere C – za pomoć najugroženijim sektorima i poduzećima.
Rohatinski, koji je inače prvi govornik na Konferenciji, poručuje kako nema čvrstih argumenata zbog kojih bi HNB nastavila dalje snižavanje stope obvezne pričuve, nakon što je početkom 2010. godine snižena s 14 na 13 posto u nastojanju da se potakne kreditni rast u sektoru poduzetništva.
Uz nezadovoljstvo dosadašnjim državnim mjerama za pomoć gospodarstvu i kritike na račun nekih od kriterija za dodjelu kredita u suradnji poslovnih banaka i HBOR-a (tzv. model A) Rohatinski napominje kako bi dalje snižavanje obvezne pričuve uz dosadašnju strukturu distribucije kredita moglo izazvati novo pogoršanje odnosa u platnoj bilanci, a ne treba zanemariti ni problem inflacije.
Guverner napominje kako bi bez daljih promjena na domaćem tržištu, uz postojeću razinu likvidnosti i dosadašnje mjere, ukupni krediti ove godine mogli porasti za 6 posto, od toga državi 10 posto, a ostalim sektorima 5,5 posto.
S obzirom na očekivano novo zaduženje države i poduzeća u inozemstvu za oko 3 mlrd eura ukupni krediti mogli bi se povećati tijekom godine za 7,5 posto.
|
Istiskivanje privatnog sektora
Monetarna politika bila je kratkoročno efikasna, riješila je nelikvidnost države, očuvala stabilnost financijskog sustava i tečaj kune, te je omogućila daljnji prirast kreditiranja proizvodnom sektoru, podsjetio je guverner na događaje od početka krize u Hrvatskoj.
Sektorska preraspodjela kredita odigrala se prvenstveno između države i stanovništva. Sektor poduzeća kompenzirao je sporiji rast domaćih kredita inozemnim zaduživanjem i izravnim stranim ulaganjem tako da je ukupni prirast tom sektoru u 2009. iznosio 14,4 mlrd kuna ili 5,1 posto. Nikakvog kreditnog loma u proizvodnom sektoru nije bilo i zato guverner Rohatinski tumači da je monetarna politika bila kratkoročno efikasna.
Mikro struktura kreditiranja međutim nudi drugačiju sliku. Naime, velika poduzeća u većinskom vlasništvu države koja u strukturi domaćih kredita sektoru poduzeća sudjeluju 14 posto, povećali su zaduženja za 20,2 posto i apsorbirali više nego ukupan prirast domaćih kredita tom sektoru (istodobno su krediti ostalim poduzećima smanjeni za 0,4 posto). Kako se na ta poduzeća odnosi i značajan dio inozemnog zaduženja promijenila se ukupna struktura zaduživanja hrvatskih poduzeća.
U konačnici, tijekom 2009. godine 81 posto prirasta ukupnih kredita, domaćih i inozemnih, odnosi se na javni sektor - dakle, privatni je sektor istisnut s tržišta kredita.
Rohatinski je podsjetio na posljedice u potenciranju problema u realnom sektoru, prvenstveno padu zaposlenosti u privatnom dijelu proizvodnog sektora koji je najviše pogođen padom izvoza i osobne potrošnje, a koji jedini može kreirati nova radna mjesta.
Može li 2010. donijeti promjenu
Guverner je bio potpuno jasan – HNB neće dalje smanjivati obveznu pričuvu jer ne vidi mogućnosti da se nešto bitno promijeni i postigne u hrvatskom poduzetništvu.
Kako nema značajnije fiskalne prilagodbe guverner ocjenjuje da nema ni značajnije mogućnosti da se veći dio kreditnog potencijala i ukupne likvidnosti usmjeri prema proizvodnji.
Također spominje da se kriteriji za sindicirano kreditiranje i jamstva (tzv. modeli A i B) prvenstveno temelje na financijskoj situaciji korisnika kredita, a ne i na ocjeni uloge "proizvoda" u rješavanju temeljnog ekonomskog problema (platne bilance).
|
Najčešće se naglašava kako su najpogođeniji sektori građevinarstvo i trgovina, a naglašava se i problem poljoprivrede. Međutim, guverner te branše ocjenjuje kao one koji su ranijih godina natprosječno brzo rasli "na balonima", potražnji iz ino-kredita i promjenama relativnih cijena bez fundamentalnih razloga.
Upozorava da je najveći problem u prerađivačkoj industriji, te dodaje da posebne mjere (npr. poticaji stanogradnji, odnosno prodaji stanova, te državne investicije u cestogradnju) uopće nisu na pravcu rješavanja osnovnog problema.
Zaposlenost, kao cilj, traži održivi gospodarski rast, a deficit platne bilance i vanjski dug glavna su ograničenja održivom rastu. Deficit tekućeg računa platne bilance smanjen je s 9,2 na 5,2 posto BDP-a, no problem ostaje jer je inozemni dug porastao s 83% na skoro 100 posto BDP-a.
Izlaganje o monetarnoj politici u vrijeme krize guverner je temeljio na načelima koje, vezano uz mjere poticaja, u knjizi "Slobodni pad" iznosi Joseph Stiglitz. Ta načela su pravednost, efikasnost, usmjerenost na dugoročne probleme, fokusiranje na investicije, socijalna pravednost, vođenje računa o onima koji su najviše pogođeni krizom i usmjerenost na područja gdje je najveći pad zaposlenosti.
Teze guvernera Rohatinskog objavljene su na www.hnb.hr. (Bankamagazin)
|
|
 |
|