15.09.2010.
Kreditni ciklus je ušao u uzlaznu fazu
Kreditna aktivnost pokazuje da je Hrvatska u skupini zemalja koje su najmanje pogođene krizom. Naš je bankovni sustav imao stabilizirajući karakter u krizi, poruka je HUB Analiza
Opća percepcija o kreditnoj aktivnosti banaka u ovoj krizi je vrlo negativna, no postoje čvrsta uporišta za tvrdnju da je kreditni ciklus u Hrvatskoj upravo ušao u fazu uspona. To je poruka nove HUB-ove Analize o profitabilnosti banaka i kreditima koja je u srijedu predstavljena novinarima.
Stambeni se krediti još uvijek kreću ispod linije trenda, ali se njihov ciklus proljetos preokrenuo. Istodobno, krediti poduzećima kreću se oko linije trenda, a njihov se ciklus preokrenuo još krajem 2009. godine, zaključuju analitičari.
Inače, prema agregiranim podacima Hrvatske narodne banke koje smo nedavno prenijeli, krediti poduzećima, isključujući državna, porasli su u sedam mjeseci ove godine za 5,25 mlrd kuna. Prema tim podacima ukupni krediti banaka krajem srpnja iznosili su 260,86 mlrd kuna, 8,43 mlrd kuna više nego krajem 2009. Usporedbe radi, u sedam mjeseci prošle godine ukupni krediti porasli su za 7,3 mlrd kuna, ali je poduzećima bilo namijenjeno samo 2,05 mlrd kuna jer je u tom razdoblju država još uvijek bila u prvom planu.
U Hrvatskoj udruzi banaka kažu da ni u vrijeme kad je najviše kredita odlazilo državi nitko u privatnom sektoru nije bio zakinut. Potražnja je bila preniska, a svi koji su ispunjavali uvjete - u krizi opreznijih banaka - dobili su kredite.
Tako je i analiza odstupanja od dugoročnog trenda u prvom kvartalu 2010. pokazala da
Hrvatska po svojoj kreditnoj aktivnosti pripada skupini najmanje pogođenih zemalja (-4%), manje od Češke, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Bugarske, Estonije, BiH, Irske, Ukrajine, Latvije i Litve.
Kriza je zapravo pokazala da je bankovni sustav u Hrvatskoj i još nekim zemljama Srednje i Istočne Europe imao stabilizirajući karakter, navode HUB Analize.
Zoran Bohaček, direktor HUB-a, komentira da su banke pomogle Hrvatskoj da lakše prođe krizu i dočeka oporavak. Također, naše banke imaju dovoljno sredstava za novi razvojni ciklus koji treba započeti, kaže Bohaček.
U HUB-u upozoravaju da istodobno pada povrat na kapital naših banaka (ROE ispod 7%).
No, banke su, bez obzira na smanjenje profitabilnosti, privukle više od 16 milijardi kuna inozemnih sredstava što je bio daleko najvažniji izvor financiranja od jeseni 2008. godine. Bohaček navodi kako su banke-majke u prvom kvartalu 2009. izloženost u regiji povećale jedino u Hrvatskoj.
Upravo je tako omogućeno financiranje proračunskog deficita i nastavak rasta kredita u Hrvatskoj, naglašavaju u HUB-u. (H)
|
|
 |
|