15.12.2010.
HUB: Kamate na kredite neće padati
Iako je smanjen trošak financiranja izvana, a trošak regulacije je na povijesno niskoj razini, banke neće spuštati aktivne kamatne stope jer se premija rizika dužnika povećava, tumači direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček
Aktivne kamatne stope banaka neće padati sve dok se loši plasmani ne vrate na “normalnu razinu”, odnosno između 4 i 6 posto, što je možda moguće iduće godine, izjavio je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB). No udio loših plasmana u ukupnim plasmanima trenutno iznosi 6,9 posto te se i dalje povećava.
Premda je bankama pao trošak financiranja izvana, odnosno sredstva su im sada jeftinija, i premda je smanjen trošak regulacije (Hrvatska narodna banka je ove godine smanjila obveznu pričuvu za 1 postotni bod), one nisu spremne spustati kamate.
“Premija rizika dužnika se povećava”, naglasio je Bohaček predstavljajući novinarima u srijedu najnoviju HUB-ovu analizu.
Kako se udio loših, odnosno teško naplativih plasmana povećava, banke povećavaju rezervacije koje pokrivaju te plasmane. Prema podacima HUB-a, trenutno je pokriveno 40 posto plasmana. Veća izdvajanja za rezervacije, pak, smanjuju profitabilnost banaka.
“Rezervacije za gubitke uzimaju polovicu operativnog profita”, kaze Bohaček.
U prvih devet mjeseci dobit banaka iznosila je 3,5 milijardi kuna, što je 20 postotni pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Profesor na katedri za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i član nadzornog odbora HPB-a, Drago Jakovčević, smatra da uopće nije riječ o velikom padu. “To nije ozbiljan pad. Vani su banke pretrpjele i bankrote”, kaže.
“Smatram da nema opravdanja za trenutne kamatne stope banaka”, naglašava Jakovčević. Podsjeća kako banke djeluju prociklički, odnosno da u fazi rasta prekomjerno odobravaju kredite, a u fazi recesije prekomjerno smanjuju. “Kada bi se banke počele ponašati obratno, to bi bilo dobro za njih, poduzeća i gospodarstvo u cjelini”, smatra.
Iz HUB-u, pak, poručuju kako će se dobit banaka u narednom razdoblju stabilizirati, “moguće i blago porasti, ali samo uz uvjet da je Hrvatska dotakla dno krize”.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku hrvatski BDP porastao je za 0,2 posto u trećem kvartalu u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U 2011. Hrvatska bi mogla imati gospodarski rast od 1,6 posto, procjena je Grupe UniCredit. Vladina prognoza iznosi 1,5 posto.
|
Ekonomski analitičar Žarko Primorac izjavio je prije nekoliko dana da “uopće nije sigurno da je Hrvatska dotaknula dno krize”. “Temelji rasta poput investicija, javne i private potrošnje te izvoza ne oporavljaju se željenim tempom”, rekao je.
“Hoće li se udio loših kredita odobrenih poduzećima povećavati ili ne, aposlutno ovisi o Vladinim mjerama i programu gospodarskog oporavka”, kaze Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.
Analitičar Damir Novotny očekuje rast nenaplativih plasmana i u sektoru poduzeća i u sektoru stanovništva u nadolazećim mjesecima. “Posebno će loša situacija biti kod malih i srednjih poduzeća. Nedostatak kapitala, pad tržišta i nemogućnost izlaska na strana tržišta dovest će do zatvaranja brojnih poduzeća”, smatra Novotny.
Naglašava kako će posebno biti pogođena poduzeća naslonjena na građevinski sektor. Slijedom toga intenzivirat će se otpuštanja, odnosno povećati broj nezaposlenih, a smanjeni dohodak kućanstava onemogućit će uredno vraćanje kredita.
“Procijenjeni rast BDP-a na razini je statističke pogreške. To nije dovoljno jak impuls, zapravo nema nikakvih znakova održivog oporavka”, naglašava Novotny.
Maruška Vizek s Ekonomskog instituta pak upozorava da još uvijek nemamo pravu sliku loših plasmana. “Veliki dio kredita je reprogramiran i oni ne ulaze u loše kredite”, kaže i dodaje da postoji vjerojatnost da će puno takvih kredita, napose onih u građevinarstvu, ali i kod stanovništva, postati problematičnim plasmanima. Takvi reprogramirani krediti za klijente su prilično skupi, dok bankama omogućuju neizdvajanje rezervi. (Bankamagazin)
|
|
|
|