30.12.2009.
Kapital banaka: Malo strogosti, malo popuštanja
Od 31. ožujka 2010. banke u Hrvatskoj moraju imati minimalno 12-postotnu adekvatnost kapitala
Šest banaka i dvije stambene štedionice imaju adekvatnost kapitala ispod 12 %, koliko je minimalno propisana stopa koja će vrijediti od 31. ožujka 2010. godine nakon sadašnjih 10 posto.
No kako će istodobno započeti primjena novog načina izračuna adekvatnosti kapitala, što je dio usklađivanja s europskim standardima i znači određeno popuštanje kapitalnih zahtjeva, banke i štedionice ne bi trebale imati problema s ispunjavanjem novih uvjeta, piše u novom broju mjesečnika Banka.
Iznimno Hrvatskoj poštanskoj banci, koja zbog nedovoljnog kapitala mjesecima živi na graničnoj stopi adekvatnosti od 10 %, ostaje da u 2010. dugoročno riješi svoj kapital. Ostale u toj šesteročlanoj skupini su male banke - Centar, Credo, Imex, Karlovačka i Vaba.
Vaba je krajem rujna 2009. imala stopu adekvatnosti 11,89 %, a zahvaljujući novoj metodologiji izračuna imat će adekvatnost od 14 posto. Banka ipak planira dokapitalizaciju u prvom kvartalu 2010. radi jačanja tržišne pozicije.
Centar banka s adekvatnošću kapitala od 11,95 % po novoj metodi izračuna ima stopu od 14,58 % za kreditni, tržišni i operativni rizik, odgovorio je Fran Renko, predsjednik Uprave.
Credo banka zbog izmijenjenih pondera za izračunavanje ponderirane rizične aktive imat će umjesto 10,46 % adekvatnost od 13,02 % i o tome su već izvijestili HNB.
Uprava procjenjuje da dodatni kapital neće biti neophodan s obzirom na sve ono što je poduzeto u cilju kvalitetnijeg osiguravanja plasmana i povećanja rezerviranja za gubitke na 8,24 mil. kuna krajem studenoga.
Ako se adekvatnost ipak približi minimumu od 12 % Uprava može u kratkom roku osigurati dodatni kapital prikupljanjem hibridnih instrumenata, kaže predsjednik Šime Luketin.
Prva stambena štedionica imala je krajem rujna adekvatnost od 11,53 % i također neće imati potrebu za dodatnim kapitalom.
Najveći pritisak na kapitalne zahtjeve sada stvaraju ponderi za valutno inducirani rizik kojima podliježe najveći dio rizične aktive štedionice. Nova pravila temeljena na sporazumu Basel II te plasmane tretiraju drukčije, pa će adekvatnost kapitala biti sasvim zadovoljavajuća uz sadašnju razinu kapitala.
Zahtjeve za novim kapitalom tijekom 2010. ne očekuje ni Wüstenrot stambena štedionica s obzirom na smanjenje pondera za izloženost stanovništvu koji čini 80 % svih izloženosti štedionice.
|
Budući da je preko 50 % svih izloženosti stanovništvu osigurano kvalitetnim instrumentima tj. nekretninama, gdje je ponder prema novoj regulativi HNB-a smanjen sa 100 na 35 %, i depozitima, gdje ostaje ponder 0 %, doći će do smanjenja zahtjeva za kapitalom za pokrivanje kreditnog rizika, a povećani zahtjevi za kapitalom u dijelu tržišnog i operativnog rizika bit će kompenzirani tim smanjenjem.
Na temelju simulacija i stres testova iz zadnjeg kvartala 2009. u Wüstenrotu procjenjuju da će 2010. završiti s adekvatnošću kapitala od 14,2 %, uz planirani rast aktive od 9,6 % i uz minimalne promjene tečaja.
Snaga vlasnika
Za razliku od hrvatskih banaka koje u 2009. imaju prosječnu stopu adekvatnosti kapitala od visokih 16 % mnoge banke u svijetu mučio je upravo taj pokazatelj, a i dobar dio ove godine morat će posvetiti prikupljanju dodatnog kapitala kako bi mogle podnijeti velike otpise imovine.
Za naše je banke, uz domaću stabilnost i dobru kapitaliziranost, najvažnije zdravlje njihovih vlasnika. Svi su vlasnici velikih banaka u Hrvatskoj u nekoliko navrata tijekom ove krize osiguravali dodatni kapital, a posljednji primjer iz prosinca 2009. je veliki gubitaš Hypo Alpe Adria.
Bivši vlasnici, BayernLB, pokrajina Koruška i osiguravatelj Grawe, osigurali su najveći dio kapitala, a onda je banka prešla u stopostotno vlasništvo austrijske države i duhovi su se smirili.
U takvim okolnostima ne bi se trebao ponoviti listopad 2008. kad su vijesti o nedovoljnoj kapitaliziranosti stranih banaka hrvatske štediše potaknule na povlačenje depozita.
Sigurnost u bankarski sustav tad je vraćena zahvaljujući brzoj reakciji Vlade da se poveća iznos osigurane štednje i HNB-a da osigura likvidnost, no nemir se stišao tek kad je štedišama postalo jasno da niti jedan vlasnik naših banaka neće propasti.
Zato je rasplet za problematičnu austrijsku Hypo banku važna vijest i za hrvatski Hypo, kako je to poručila Hrvatska narodna banka. Iako je hrvatski Hypo očistila bilancu i dobro posluje, tek sada njeni vodeći ljudi mogu imati mirniji san. (Bankamagazin)
|
|
 |
|