09.03.2009.
Erste: Države istočne Europe manje dužne od zapadnih
Javni dug u SIE značajno je niži u usporedbi s javnim dugom zemalja Zapadne Europe, ističu analitičari Erste grupe
Na veliki broj upozoravajućih vijesti objavljenih posljednjih tjedana u kojima se regija Središnje i Istočne Europe nazivala žarištem problema Eurozone zbog visoke zaduženosti zemalja iz regije, reagirali su analitičari Erste grupe.
Tvrdilo se, naime, da bi zbog visoke izloženosti u regiji neke od zemalja Eurozone mogle pretrpjeti velike gubitke.
Zaključak o visokoj zaduženosti temeljio se na podacima koje je konsolidirala Banka za međunarodna poravnanja (Bank for International Settlements, BIS), no analitičari Erstea na temelju dubinske analize podataka, metodologije i logike koji stoje iza tih brojki zaključuju da su podaci izrazito netočno protumačeni, a iz takvog tumačenja proizašla je prenapuhana priča o zaduženosti regije Središnje i istočne Europe.
Naime, javni dug u SIE značajno je niži u usporedbi s javnim dugom zemalja Zapadne Europe, ističu analitičari Erste grupe.
“Posljednja izvješća o regiji SIE ostavljaju utisak o velikoj zaduženosti, no istina je potpuno suprotna: zemlje SIE koje imaju najviše razine zaduženosti samo su blizu prosjeku Eurozone,” naglašava Rainer Singer, suvoditelj odjela makroekonomskih istraživanja i analize dužničkih vrijednosnih papira regije SIE u Erste grupi.
“Detaljno analizirajući podatke BIS-a, otkrili smo da je zaduženost regije SIE i njezina ovisnost o inozemnom financiranju zapravo zanemariva u usporedbi s istima u Zapadnoj Europi. Na primjer, nekoliko zapadnoeuropskih zemalja „posudilo je u inozemstvu“ više (Njemačka 2,3 trilijuna dolara, Nizozemska 1,9 trilijuna dolara, Velika Britanija 4,5 trilijuna), nego cijela regija Istočne Europe koja se sastoji od 20 zemalja, uključujući Ukrajinu, Tursku i Rusiju”, objašnjavaju analitičari.
“Neke zapadnoeuropske zemlje srednje veličine moraju vratiti ili refinancirati čak i veći iznos duga ove godine (Belgija 375 milijarde dolara, Irska 477 milijarde dolara i Nizozemska 550 milijarde), nego cijela Istočna Europa”, nastavljaju analitičari.
|
“Glavna stvar koju moramo razlučiti vezano uz podatak o 1,7 trilijuna dolara regionalnog duga jest činjenica da ta brojka uključuje i novac posuđen iz inozemstva i zajmove koje su dale (ili financirale) lokalne podružnice stranih banaka na lokalnim tržištima”, istaknuo je Juraj Kotian, suvoditelj odjela makroekonomskih istraživanja i analize dužničkih vrijednosnih papira regije SIE u Erste Groupu.
Na primjer, češko gospodarstvo posudilo je od banaka koje šalju izvješća BIS-u samo 55 milijardi dolara, dok im je posudilo 26 milijardi dolara. Dakle, neto dugovanje iznosi samo 29 milijardi dolara, što predstavlja samo sedminu iznosa od 191 milijarde dolara ukupnih potraživanja uključenih u konsolidirana izvješća BIS-a.
Drugi primjer pogrešnog tumačenja podataka BIS-a je podatak o austrijskoj posudbi na razini 70-80 posto BDP-a Istočnoj Europi.
Velika većina potraživanja uključenih u ovu brojku je zapravo aktiva koja je lokalno i knjižena i financirana (prosječno barem 2/3 u zemljama u kojima su prisutne austrijske banke).
Ovo se često pogrešno tumači kao inozemno financiranje ili financiranje regije. Međutim, ovaj pokazatelj zapravo ne pokazuje financiranje regije SIE.
Analitičari Erste grupe upućuju da bi neto vanjski dug (iznosi posuđeni iz inozemstva manje iznosi posuđeni inozemstvu), a ne bruto vanjski dug, trebao biti mjerilo za analizu problematike financiranja.
Sukladno tome, neto pozicije banaka koje šalju izvješća BIS-u (znači, neto vanjski dug manje pozajmice unutar kompanija koje se broje kao izravna strana ulaganja) pružaju usporedivu sliku vanjske zaduženosti zemalja.
Takva analiza, na primjer, pokazuje da neto vanjski dug Mađarske nije veliki problem u međunarodnom kontekstu te da je čak niži nego u šest zemalja Eurozone.
Niska razina zaduženosti je ključna jer povećava vjerojatnost servisiranja dugova. I dok dugovanja pokrivaju mali dio BDP-a, mjesečne otplate kredita također uzimaju relativno nizak dio budžeta domaćinstava, što omogućava veću fleksibilnost kućanstava iz SIE u prilagodbi usporavanju ekonomije.
I dok razine zaduženosti nisu alarmantne, analitičari Erste Groupa tvrde da će za Istočnu Europu pravi izazov biti održavanje iste razine priljeva kapitala kao i ranijih godina. Međutim, ističu da će usporavanje priljeva kapitala dovesti i do poboljšanja u deficitima tekućih računa.
Financiranje će u postojećim uvjetima i dalje biti škrto, ali općenito niska razina zaduženosti izrazito smanjuje rizik neplaćanja.
S obzirom da je razina niska i u apsolutnim i u relativnim pojmovima, još uvijek postoji prostor za povećanje duga (kojeg ne financira tržište) bez šokova u javnim financijama, zaključuju analitičari Erste Groupa. (Bankamagazin)
|
|
 |
|