22.01.2009.
Ino-banke ne mogu izvući novac
Strani vlasnici domaćih banaka mogu izvući novac kroz usmjeravanje depozita koje naše banke drže u ostalim stranim bankama, ali taj iznos ne može biti veći od 10 posto jamstvenog kapitala banke
"Teoretski je moguće, ali u stvarnosti vrlo teško da strani vlasnici naših banaka povuku ozbiljne iznose novca iz domaćih banaka", kazao je za www.banka.hr Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke i član Ekonomskog vijeća komentirajući jučerašnja predviđanja Međunarodnog monetarnog fonda da će zapadne banke iz svojih istočnih podružnica - među koje spada i Hrvatska - masovno povlačiti kapital zbog slabljenja istočnoeuropskih valuta i ulaska tih gospodarstava u recesiju.
Dok većina hrvatskih analitičara smatra da je scenarij masovnog odljeva bankarskog kapitala iz Hrvatske u Austriju ili Italiju nemoguć, Starčević pojašnjava da strani vlasnici mogu povući kapital u ograničenim količinama, na dva načina.
Jedan je kroz depozite koje domaće banke drže u drugim inozemnim bankama, a drugi kroz dobit koju ostvaruju hrvatske banke.
"Novac mogu izvući kroz usmjeravanje depozita koje naše banke drže u ostalim stranim bankama radi održavanja deviznog dijela obvezne pričuve i radi održavanja minimuma deviznih potraživanja u odnosu na devizne obveze", kaže Starčević.
No, iznos koji strani bankari mogu izvući na ovaj način je ograničena limitom Hrvatske narodne banke za izloženost banke prema povezanim osobama koja ne može biti veća od 10 posto jamstvenog kapitala banke.
HNB može dodatno, ako bude potrebno, propisati da se depoziti u bankama koje su vlasnički povezane s nekom bankom u Hrvatskoj ne ubrajaju u ispunjavanje navedenih obveza o obveznoj pričuvi.
Starčević navodi i posredan način kako se strani vlasnici mogu okoristiti novcem domaćih banaka. "Ino-banke mogu koristiti depozit domaćih banaka u trećim bankama kao zalog za povlačenje kredita i time popraviti svoju likvidnost, a da ne diraju u deviznu likvidnost domaćih banaka".
Drugi način izvlačenja novca iz domaćih banaka je i da vlasnik isplati dobit za tekuću godinu i zadržane dobiti iz prošlih godina. "No, ograničenje za isplatu dobiti je pak propisani minimum kapitalne adekvatnosti koji će se u drugom polugodištu ove godine podići sa 10 na 12 posto", kaže Starčević.
No, HNB isplatu može onemogućiti ako ocjeni da će se time smanjiti kapitalna adekvatnost ispod ciljane stope, a može i privremeno povećati ciljanu stopu iznad 12 posto, dodaje Starčević.
Postojeće mjere središnje banke dovoljne su za reguliranje prometa novca i kapitala iz domaćih banaka pa eventualne promjene zakona u sferi ograničavanja deviznog platnog prometa s obzirom na kapitalne transakcije nisu ni poželjne ni potrebne, zaključuje analitičar.
|
Hrvoje Stojić, voditelj Odjela Ekonomskih istraživanja Hypo-Alpe-Adria banke, potvrđuje da su domaće banke dosad bile pošteđene isisavanja dobiti inozemnih vlasnika - što su oni redovito radili u Poljskoj, Mađarskoj i Ukrajini - zbog oštrije monetarne politike, relativno niže profitabilnosti domaćih podružnica u odnosu na banke u CEE regiji i zbog određenih razloga političke prirode.
"Naime, riječ je o susjednim zemljama čije bi banke prekomjernim povlačenjem dividendi, odnosno depozita iz hrvatskih banaka-kćeri mogle narušiti poželjne dobrosusjedske odnose".
Statistički je također poznato, navodi Stojić, da se većina izravnih stranih ulaganja, po teoriji gravitacije, u Europi upućuje u susjedne države, a iskustvo govori da se povlačenje kapitala iz njih u kriznim vremenima odvija sa zadrškom. (Bankamagazin)
|
|
 |
|