03.05.2010.
Krediti banaka blago porasli u prvom tromjesečju
U odnosu na kraj 2009. godine ukupni krediti iskazani po bruto načelu porasli su za 2,22 milijarde kuna, na 263,38 milijardi kuna
Na kraju ožujka 2010. godine ukupni krediti iskazani po bruto načelu iznosili su 263,38 milijardi kuna, što je u odnosu na kraj 2009. godine porast od 2,22 milijarde kuna.
Pri tome je važno naglasiti da je rast kreditne aktivnosti u prvom tromjesečju ponajviše bio posljedica rasta kredita sektoru poduzeća (2,64 milijarde kuna ili 2,7%).
Istovremeno, krediti državi povećani su za 625 milijuna kuna, odnosno za 2%, navodi se u Economic reportu Splitske banke.
U usporedbi s prethodnim razdobljem rast kredita državi vidljivo je usporen, što ne iznenađuje ukoliko se uzme u obzir izdanje dvije tranše obveznica na domaćem tržištu tijekom ožujka.
Također, očekivano krediti stanovništvu zabilježili su kumulativno smanjenje od 184 milijuna kuna odnosno 0,2%. Pad kredita stanovništvu rezultat je smanjenja potražnje s obzirom da je promatrano tromjesečje bilo obilježeno snažnim padom zaposlenosti te prosječnih neto plaća.
Uspoređujući ukupne kredite s iznosom s kraja prvog tromjesečja 2009. godine vidljiv je tek skroman rast od 0,4%. Međutim, osim problema u domaćem gospodarstvu na usporavanje rasta kredita na godišnjoj razini vidljiv utjecaj došao je i od jačanja domaće valute naprema euru (za oko 2,65%).
Naime, u strukturi ukupnih kredita čak 73% odnosi se na kredite uz valutnu klauzulu i kredite u stranim valutama čija kunska protuvrijednost ovisi ponajviše o kretanju tečaja EUR/HRK.
|
Krediti stanovništvu manji su za 3,3% nego na kraju prošlogodišnjeg ožujka. Na godišnjoj razini pad je ublažen tek skromnim rastom od 1,1% stambenih kredita, dok su sve ostale vrste kredita stanovništvu zabilježile pad.
Tako su krediti za nabavku automobila smanjeni za više od 20%, što je posljedica nastavka iznimno snažnog pada prodaje i u 2010. godini te sve veće orijentacije građana na leasing usluge.
Također, u skladu s padom prometa u maloprodaji bilježimo i pad kredita po kreditnim karticama (-11,3%) te ostalih kredita stanovništvu (-4%).
U iščekivanju daljnjeg pogoršanja trendova na domaćem tržištu rada na godišnjoj razini, tijekom ove godine može se očekivati nastavak smanjenja kredita stanovništvu.
Ipak, ukoliko najavljene izmjene u sustavu poreza na dohodak rezultiraju i povećanjem neto plaća u drugoj polovici 2010., povećani optimizam građana mogao bi barem djelomično ublažiti pritiske na pad potražnje za kreditima.
U dužem roku, i nakon oporavka domaćeg gospodarstva, ne treba očekivati povrat rasta kredita stanovništvu na dinamiku iz pretkriznih godina.
Naime, uzimajući u obzir višu razinu zaduženosti kućanstava od usporedivih zemalja (kao udio kredita stanovništvu u BDP-u), pred nama je razdoblje znatno sporijeg rasta kredita stanovništvu, koje bi trebalo puno više ovisiti o kretanju zaposlenosti i produktivnosti (odnosno kretanju neto plaća), nego što je to bio slučaj dosad.
Poslovne banke će širenjem palete bankovnih proizvoda i usluga za stanovništvo nastojati ublažiti očekivani pad na tržištu. Također, ne treba sumnjati ni da će snažni konkurentski pritisci dovesti i do određenog pada aktivnih kamatnih stopa.
Ipak, dinamika i intenzitet njihova smanjenja ovisi značajno i o drugim čimbenicima, poput stupnja rizičnosti države, kretanja udjela „problematičnih kredita“, stupnja likvidnosti te potrebama države za zaduživanjem na domaćem tržištu.
|
U usporedbi s krajem prvog tromjesečja krediti poduzećima veći su za 3%. U uvjetima kada su alternativni izvori financiranja (izravno zaduživanje u inozemstvu, domaće tržište kapitala), i dalje ograničeni, ne treba iznenaditi rast potražnje za kreditima od strane poduzeća.
Također, i problem nelikvidnosti u realnom gospodarstvu pridonosi visokim potrebama poduzeća za eksternim financiranjem, bez obzira na recesijsko okruženje. U nastavku godine analitičari Splitske banke očekuju da se zadrže pozitivne stope rasta kredita poduzećima.
Tome će svakako pridonijeti i odobravanje kredita poduzećima u suradnji s HBOR-om u okviru modela A. Nadalje, i posljednje kratkoročne mjere Vlade za rješavanje problema nelikvidnosti trebale bi se odraziti na rast potražnje za kreditima od strane tvrtki u državnom vlasništvu.
Istovremeno, značajniji rast kreditne aktivnosti u sklopu modela B ne treba očekivati. Naime, u sadašnjim okolnostima ne treba očekivati značajniji rast kapitalnih ulaganja s obzirom na izgledan nastavak pada prodaje na domaćem tržištu te spori oporavak inozemne potražnje.
Poduzeća u Eurozoni također ne iskazuju sklonost kapitalnim investicijama, s obzirom da je stupanj iskorištenosti kapaciteta i dalje vidljivo niži od dugogodišnjeg prosjeka.
Tako podaci Eurostata za četvrto tromjesečje ukazuju da je stopa investicija poduzeća u Eurozoni smanjena na najnižu razinu u više od posljednjih deset godina. Dinamiziranju kreditne aktivnosti nisu značajnije pridonijelo ni iznimno niske cijene kapitala, kao ni visoka likvidnost financijskog sustava, jer problem leži u potražnji realnog sektora za kreditima.
Krediti državi povećani su u odnosu na isto razdoblje lani za 5,4%. U narednim mjesecima mogli bi zabilježiti daljnje pritiske na usporavanje rasta kredita državi, s obzirom da će se dio sredstava od izdavanja obveznica vjerojatno iskoristiti za zatvaranje određenih kreditnih aranžmana.
Ipak, visoke potrebe države za zaduživanjem ove godine te trenutni rast nepovjerenja investitora na stranim tržištima kapitala ukazuju na mogućnost ubrzavanja rasta kredita državi u drugoj polovici godine.
Ukupni depoziti su krajem prvog tromjesečja 2010. godine iznosili 250,8 milijardi kuna s godišnjim rastom od 3%. U strukturi depozita dominiraju depoziti stanovništva, koji su u odnosu na prošlogodišnji ožujak veći za 3,6%. Istovremeno, u samoj strukturi depozita stanovništvu bilježimo određene promjene.
Tako u uvjetima pojačane neizvjesnosti očekivano raste štednja u eurima. Međutim, vidljiv je i nastavak promjene u strukturi po vrstama depozita. Pad zaposlenosti i plaća dovodi do nastavka smanjenja depozita na žiro i tekućim računima, koji po posljednjim podacima iznosi -7,1%.
|
Također, i štedni depoziti bilježe pad na godišnjoj razini od 4,1%. Istovremeno, visoke pasivne kamatne stope pridonose nastavku rasta oročenih depozita od 6,4% unatoč pogoršanju gospodarskog okruženja. Nakon dugo vremena zabilježen je i rast depozita poduzeća na godišnjoj razini.
Dobit nakon oporezivanja u bankovnom sustavu u prvom tromjesečju iznosila je 1,01 milijardu kuna te se očekivano nastavila smanjivati. U odnosu na dobit iz prva tri prošlogodišnja mjeseca bilježimo smanjenje od 7,2%.
S obzirom da je kriza u brzorastućim zemljama u Europi eskalirala upravo u prvom tromjesečju 2009. godine, ne iznenađuje pad kamatnih troškova. Ipak, snažan pad neto nekamatnih prihoda (-28,9%) te rast troškova rezerviranja za gubitke od čak 34,1% rezultirali su i padom dobiti u domaćem bankovnom sustavu.
Tijekom ove godine možemo očekivati nastavak rasta udjela „problematičnih kredita“, kako kod poduzeća, tako i kod stanovništva, što će stvarati daljnje pritiske na pad profitabilnosti bankovnog sustava.
S obzirom na manju razinu profitabilnosti od usporedivih zemalja u okruženju, daljnji značajniji pad profitabilnosti u bankovnom sustavu imao bi i negativne posljedice na domaće gospodarstvo.
|
Naime, dosad se većina ostvarene dobiti zadržavala, što je pridonijelo i visokoj stabilnosti domaćeg bankovnog sustava u vremenu globalne financijske krize, ali i određenog pogoršanja kvalitete kreditnog portfelja.
Navedeno bi se moglo nepovoljno odraziti i na priljev inozemnih izravnih investicija, s obzirom da se preko 35% kumulativnog iznosa FDI odnosilo na bankovni sustav. Također, manji priljev kapitala u financijski sustav vodi i sporijem rastu i razvoju financijskog sustava, što podrazumijeva i manji potencijalni rast BDP-a u dugom roku.
|
|
|
|