14.08.2009.
Nastavlja se blagi pad imovine banaka
Reklasifikacija dužničkih vrijednosnih papira, zajmova i potraživanja, pad depozita kod banaka u inozemstvu zbog izmjene regulative HNB-a, uz otežane uvjete financiranja na tržištu razlozi su pada imovine banaka za 0,18 posto
Ukupna je aktiva banaka u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci iznosila preko 369 milijarde kuna, a smanjenje za 0,18 posto u odnosu na isto razdoblje lani ukazuje na nastavak trenda otežanog financiranja i usporavanja gospodarstva.
Prema podacima središnje banke, od ukupno 32 banke njih 16 u prvom polugodištu bilježi pad aktive, a najveći pad od 12,5 posto imala je Vaba banka.
Po veličini aktive i dalje je najveća Zagrebačka banka s 91,5 milijardi kuna, što je rast za 2,34 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U ukupnoj aktivni svih banaka u Hrvatskoj Zaba ima najveći udio od 24,33 posto.
|
Privredna banka Zagreb smanjila je aktivu krajem lipnja za 3,37 posto na 62,2 milijardi kuna čime ta banka ima 16,55 posto udjela na tržištu.
Razlog pada aktive je reklasifikacija dužničkih vrijednosnih papira, zajmova i potraživanja u iznosu od 2,1 milijarde kuna, te pad depozita kod banaka u inozemstvu od 1,3 milijarde kuna koji su plasirani u kredite, kažu u banci dodajući da je pad depozita u inozemstvu izravna posljedica izmjene regulative HNB-a.
Od velikih banaka najveći pad aktive od 5,45 posto na 38,2 milijarde kuna imala je RBA a razlog su otežani uvjeti refinanciranja na stranom tržištu.
Naime, kako kažu u banci, zbog „još uvijek visoke averzije investitora prema hrvatskom riziku” RBA je otplatila sindicirani kredit od 400 milijuna eura, a novim je kreditom uspjela nadomjestili tek 115 milijuna eura.
Gotovo kod svih manjih banaka aktiva je smanjena, osim kod Imex banke čija je aktiva rasla za preko 10 posto, Karlovačke za 8,64 posto, Veneto banke za 1 posto, a rasla je i aktiva Volksbank za 2 posto na 7,9 milijarde kuna. Sedam najvećih banaka iz naše tablice čine skoro 53 posto ukupne aktive banaka u Hrvatskoj, a prve dvije Zaba i PBZ skoro 41 posto.
Po veličini aktive Zagrebačku i Privrednu slijede Erste & Steiermaerkische bank s 47,7 milijardu kuna i udjelom u ukupnoj aktivi od 12,69 posto te Raiffeisen bank s 38,1 milijardi kuna i udjelom od preko 10 posto.
Aktiva HAAB je nakon pripajanja Slavonske banke uvećana za preko 40 posto na 37,2 milijarde kuna, a nakon nje je Societe Generale - Splitska banka s 27,3 milijardi kuna i udjelom od 7,27 posto, HPB s 15 milijardi kuna te OTP s 12,5 milijarde kuna aktive.
U postotku je najviši rast aktive (osim HAAB zbog pripajanja Slavonske) ostvarila BKS banka (bivša Kvarnerska) za čak 27,6 posto na 567,4 milijuna kuna krajem lipnja ove godine, i Banka Brod od 11,44 posto na 439,3 milijuna kuna.
Hrvatski bankarski sektor, kao i onaj u regiji, vjerojatno će do kraja godine imati daljni pad aktive banaka s obzirom na to da se dinamika rasta počela znatno usporavati već u posljednjem lanjskom tromjesečju.
"Premda u ovoj godini očekujemo smanjenje ukupne aktive bankarskog sektora u regiji srednje i istočne Europe, u 2010. godini bi ponovno moglo doći do povećanja aktive za nekih 10 posto", komentirao je Walter Demel, viši analitičar RZB-a. (Bankamagazin)
|
|
 |
|