07.11.2011.
PBZ analize: Krediti poduzećima porasli 7 posto, građanima tek 1 posto
U uvjetima slabe potražnje kućanstava te značajnih iznosa refinanciranja inozemnih obveza poduzeća, banke su se evidentno okrenule financiranju poduzeća
Konsolidirana aktiva banaka u rujnu je premašila 400 mlrd kn te bila viša za 3,1% u odnosu na prosinac 2010., što je na razini dinamike zabilježene u prethodnoj godini, pišu u ponedjeljak PBZ tjedne analize.
Na godišnjoj je razini ipak primjetno ubrzanje rasta pa je ista u rujnu bila viša za 5,3% u usporedbi s rujnom 2010. te analitičari očekuju da će se na razini godine omjer aktive banaka i BDP-a povećati za oko 1 postotni poen u odnosu na godinu ranije i iznositi 118%.
Rast kredita 3,7 posto
Nešto snažniji rast aktive u ovoj godini posljedica je jačanja kreditne aktivnosti pa tako više od 50% prirasta ukupne aktive banaka unutar prvih devet mjeseci čini porast plasmana poduzećima, dok sljedećih 40% čine povećana potraživanja od središnje države u vidu kredita i vrijednosnih papira.
Pritom su i tečajna kretanja odigrala ulogu u rastu aktive plasmana poduzećima, dok sljedećih 40% čine povećana potraživanja od središnje države u vidu kredita i vrijednosnih papira.
Bruto krediti krajem rujna dosegnuli su 283 mlrd kn, što predstavlja povećanje od 3,7% u odnosu na kraj prošle godine, a na razini godine očekujemo rast od oko 6%.
Krediti građanima zabilježili su u prvih devet mjeseci rast od tek 1% (što je u stvari s obzirom na tečajna kretanja pad), dok su krediti poduzećima porasli za 5,7%, a središnjoj državi za 7,2%.
|
Neto dobit banaka porasla je 12,9% posto
Kod kredita stanovništvu rast su ostvarili jedino stambeni (+2,5%) i ostali krediti, kao što su prekoračenja po tekućim računima i nenamjenski (+2,3% u odnosu na kraj 2010.), što je kako smo već pojasnili najvećim dijelom posljedica slabljenja kune.
Potrošnja stanovništva i dalje je slaba, a zaduženost kućanstava prema bankama se smanjuje, razmjer čega nam pokazuje usporedba brojki iz rujna 2011. s krajem 2008. iz kojih vidimo da je iznos kredita po kreditnim karticama smanjen za 25%, a kredita za kupnju automobila za gotovo 50%, što je i očekivano zbog kraćih ročnosti navedenih vrsta kredita (krediti se zatvaraju, a smanjuje se iznos novoplasiranih).
Oko 60% ukupnog prirasta kredita u razdoblju od siječnja do rujna ove godine proizlazi iz povećanog kreditiranja poduzeća, što je nešto povoljniji trend od onoga zabilježenog u istom periodu prošle godine (tada je iznosio oko 50%), a rezultat je nižeg udjela središnje države u prirastu kredita.
U uvjetima slabe potražnje kućanstava te značajnih iznosa refinanciranja inozemnih obveza poduzeća, banke su se evidentno okrenule financiranju poduzeća.
Dobit banaka nakon poreza u prvih devet mjeseci ove godine dosegnula je 3,1 mlrd kn te je u usporedbi s istim razdobljem lani viša za 12,9%.
Unatoč daljnjem pogoršanju kvalitete plasmana u trećem kvartalu te posljedično i troškova ispravaka vrijednosti na koje ukazuje podatak o rastu troškova rezerviranja dviju najvećih banaka za 5,3% na godišnjoj razini (Zaba +3,2%, PBZ +9,9%), banke su uspjele zabilježiti povećanu dobit uspješnijim upravljanjem troškovima poslovanja. (Bankamagazin)
|
|
|
|