08.07.2015.
HNB: pozitivne projekcije za 2015.
Hrvatska narodna banka (HNB) u dva je navrata projekcije gospodarskog rasta za 2015. revidirala prema gore, i sada očekuje da će hrvatski BDP ove godine porasti za 0,5 posto uz napomenu kako za ostvarenje ove prognoze za sada nema negativnih rizika, već upravo suprotno, moguća su pozitivna iznenađenja, primjerice uslijed uspješne turističke sezone ili nastavka rasta izvoza po vrlo visokim stopama.
Pozitivna očekivanje u HNB-u, prema riječima guvernera Borisa Vujčića, temelje na statistici koja pokazuje da se sve komponente BDP-a lagano oporavljaju, pa se nakon 0,5 posto rasta u ovoj, u 2016. godini očekuje i ubrzanje gospodarskog rasta, na 0,9 posto.
Promet u trgovini na malo kontinuirano raste tri kvartala, dakle osobna se potrošnja blago oporavlja, kao i investicije, jer očekuje se da će i građevinarstvo dalje rasti, a izvoz raste po stopama višim od očekivanja, a sve se to lagano počinje pozitivno odražavati i na kretanja na tržištu rada, kazao je Vujčić predstavljajući u srijedu novinarima HNB-ovu "Informaciju o gospodarskim kretanjima i prognozama".
Jedina važnija komponenta od koje se i ove i iduće godine očekuje negativni učinak je javna potrošnja, uslijed fiskalne konsolidacije koja je uvelike određena Procedurom prekomjernog deficita.
Stopa inflacije, prema očekivanjima središnje banke, ove bi godine trebala biti pozitivna i iznositi blizu 1 posto, nakon negativne stope od 0,5 posto u prošloj godini, i to uslijed rasta cijena sirovina, prvenstveno nafte, ali i pod utjecajem pojačane gospodarske aktivnosti te utjecaja kretanja tečaja eura prema američkom dolaru.
U takvim uvjetima, kazao je Vujčić, monetarna će politika u ovoj godini ostati ista, ekspanzivna sa zadržavanjem svih kamatnih stopa na povijesno niskim razinama, daljnjih kreiranjem visoke likvidnosti te uz zadržavanje tečajne politike stabilnog tečaja kune prema euru.
Guverner je pritom istaknuo da se takva monetarna politika vodi kako bi se potaknuo kreditni rast, ali on izostaje zbog niske potražnje, ali i zato jer banke i dalje ocjenjuju da im je rizik previsok.
Tako se ni u ovoj godini ne očekuje rast plasmana stanovništvu, ali se određeni rast očekuje u sektoru poduzeća, što na razini cijelog sustava znači stagnaciju, a za rast plasmana ipak treba pričekati više stope gospodarskog rasta, ocjenjuju u središnjoj banci.
Pritom ističu da je trenutna kvaliteta kreditnog portfelja hrvatskih banaka stabilna, stagnira i udio loših kredita, a stabilna je i profitabilnost bankarskog sustava.
Kao jedini mogući značajniji negativni rizik za ostvarivanje projekcija za ovu godinu Vujčić je izdvojio eventualni rast premije na rizik, uslijed recentnih događanja u Grčkoj, odnosno njihove moguće eskalacije.
|
Pritom u središnjoj banci ističu kako je sada teško predvidjeti kako će se grčka kriza odraziti na tržišta, pa i na tečaj eura, ali podsjećaju da do sada nije bilo značajnijih potresa, što vjerojatno znači da je velik dio rizika te krize tržište već ukalkuliralo.
No općenito, ističe Vujčić, Hrvatska izravne posljedice te krize ne bi trebala osjetiti - trgovinski su nam odnosi s Grčkom nikakvi, a bankovni nam sustavi nisu kapitalno povezani.
Upitan da komentira razvoj situacije oko kredita u 'švicarcima', pak, guverner je poručio da HNB stoji na raspolaganju za konzultacije oko bilo kojeg prijedloga svim stranama koje sudjeluju u iznalaženju rješenja te je naglasio kako osobno smatra da je to rješenje već trebalo donijeti, jer trenutno najviše pate oni koji su socijalno najugroženiji. (H)
|
|
|
|