Suvremena.hr - - Krediti stvarno rastu

Financije i gospodarstvo

16.09.2010. Krediti stvarno rastu

Analitičari navode da se izloženost banaka građevinskom sektoru polako smanjuje što je bitno s obzirom na neka tumačenja da najveći dio novih kredita opet završava kod građevinara

Iako je kriza negativno utjecala na sve segmente domaćeg gospodarstva izgleda da su se ipak počeli nazirati neki pozitivni pomaci. Podaci HNB-a prema kojima su krediti poduzećima u sedam mjeseci ove godine porasli za 5,25 milijarde kuna daju razloga za kakav-takav optimizam s obzirom na to da je riječ o njihovom neto prirastu.

Optimistični su i u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) gdje navode kako je započeo novi kreditni ciklus.

Bankari su posljednjih mjeseci isticali da je potražnja poduzeća za kreditima niska, ali da novca ima. Također i potražnja za kreditima HBOR-a je bila izrazito mala, a poduzeća su većinom koristila kredite za rješavanje problema likvidnosti i refinanciranje postojećih obveza, dok za dodjelu kredita za investicije gotovo nije bilo interesa. No, rast kredita u ovoj godini je evidentan.

Glavni ekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šantić pojašnjava da se i dalje većina potražnje za novcem odnosi na održavanje tekuće likvidnosti, no ipak u posljednje vrijeme financijski stabilne tvrtke traže i investicijske kredite.

Kao još jedan od razloga za rast kredita Šantić navodi činjenicu da su se poduzeća ponovno morala fokusirati na tradicionalne izvore financiranja, što su primarno krediti poslovnih banaka. Razlog je u tome što je pristup alternativnim izvorima, poput domaćeg tržišta kapitala (korporativne obveznice i komercijalni zapisi, IPO) te izravnog inozemnog zaduživanja, i dalje ograničeni za većinu tvrtki.

Povratak financiranja poduzeća pod okrilje banaka (iz alternativnih i inozemnih kanala) u 2009. i 2010. godini, spominje i Anton Starčević, glavni ekonomist RBA. Sve to po njegovom tumačenju ostavlja dojam bržeg oporavka kreditiranja poduzeća.

Šantić navodi da se izloženost banaka građevinskom sektoru ipak polako smanjuje što je bitno s obzirom na neka tumačenja da najveći dio novih kredita opet završava kod graditelja. Naime, tijekom prošlih godina bilo je prisutno relativno snažno zaduživanje građevinskog sektora i logično je da je on i danas iznimno bitan bankarima.

Inače, taj je sektor najviše osjetio krizu na svojim leđima no kako su građevinari izdvajali visoke iznose zaloga kao osiguranje kredita, banke su omogućile zadržavanje tih kredita u kategoriji potpuno naplativih unatoč kašnjenjima pri otplati. To je prošle godine bio razlog relativno niskom porastu loših kredita u djelatnosti građevinarstva.

Kako se neki značajniji oporavak u tom sektoru i dalje ne osjeti moglo bi se kazati da hrvatski građevinari i dalje plešu na žici. Pitanje je hoće li se do kraja ove godine, kako se očekivalo, iskristalizirati stanje s lošim kreditima naših banaka u cijelosti ili za dešifriranje realne kvalitete portfelja banaka nakon ove krize treba par godina. (Bankamagazin)