08.05.2008.
HNB spreman održati eksternu likvidnost i spriječiti "credit crunch"
Za potrebe supstitucije inozemnog zaduživanja države domaćim izvorima, HNB je spreman spustiti stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja s 32% na 29%, kazao je guverner Rohatinski
Gubici financijskog sektora u SAD i Zapadnoj Europi vjerojatno se neće direktno prenijeti na tranzicijske zemlje, ali bi neizravni utjecaji gubitaka i psihoze stvorene na globalnom tržištu mogli biti vrlo respektabilni, posebno za zemlje s visokim deficitom i inozemnim dugom, dakle i za Hrvatsku.
Na to je upozorio guverner HNB-a Željko Rohatinski u četvrtak u Opatiji, govoreći o monetarnoj politici na konferenciji Hrvatsko novčano tržište koju su organizirali Tržište novca, Ekonomski fakultet Zagreb i HANFA.
U vezi s tim Rohatinski spominje tri aspekta problema, napominjući kako je HNB spreman, ako bi to bilo potrebno, i na radikalne mjere.
Prvo problem je to što će, zbog usporavanja ekonomskog rasta u EU i njihove uvozne potražnje, Hrvatska teško održati realni rast izvoza od 5,7% koji je lani pridonio rastu BDP-a s 2,9 posto.
Zatim, zbog rasta cijena energenata i hrane povećani su izdaci za uvoz, a to – u kombinaciji s izvoznim ograničenjima, ostavlja malo nade za smanjenje deficita platne bilance koji je u 2007. iznosio 3,2 mlrd eura ili 8,7 posto BDP-a.
Kao treće, navodi podatak kako na naplatu ove godine dospijeva glavnica inozemnog duga od 7 mlrd eura, plus kamate u iznosu od 1,4 mlrd eura, što uz visoki tekući deficit, ukupne potrebe za bruto korištenjem inozemnih kredita povećava na oko 10,7 mlrd eura.
"Upravo je tu potencijalno najveća opasnost ako bi se financijska kriza u svijetu značajnije odrazila na uvjete kreditiranja i u, ekstremnom slučaju, na neto povlačenje kapitala iz zemlje.
U tom bi slučaju HNB intervenirao svim raspoloživim sredstvima održavajući eksternu likvidnost i sprječavajući credit crunch u Hrvatskoj", kaže guverner HNB-a.
Dodao je kako hipotetski, bude li potrebno, HNB može spustiti stopu obvezne rezerve sa 17 posto na 2%, ukinuti graničnu obveznu pričuvu kao i zahtjeve u pogledu minimalno potrebnih deviznih potraživanja. To bi, kaže, na razini sustava povećalo likvidnost za 7,6 mlrd eura i 30,3 mlrd kuna.
Uz neto devizne pričuve centralne banke od 7,5 mlrd eura, bila bi to dovoljna garancija da sustav izdrži jednokratni eksterni udar i nastavi normalno poslovati.
Rohatinski je naglasio kako za sad nema indicija da bi bile potrebne takve mjere, no po njegovim riječima, nije isključena mogućnost njihovog parcijalnog korištenje kako bi se ublažili pojedini problemi.
|
U tom kontekstu spomenuo je predviđeno zaduživanje države izdanjem obveznica na inozemnom tržištu za 750 mil. eura "što se s obzirom na iznos može pokazati rizičnom operacijom imajući na umu nedavna negativna iskustva nekih drugih zemalja".
HNB je spreman da za potrebe supstitucije inozemnog zaduživanja države zaduživanjem kod domaćih banaka susti stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja sa sadašnjih 32% na 29% čime bi se izbjeglo djelomično istiskivanje ostalih sektora s tržišta kredita, najavio je guverner.
Zaključio je kako naša ekonomija, uz relativno male žrtve, prolazi kroz sadašnje razdoblje globalnih turbulencija, no upozorio je da su visoki deficit platne bilance i inozemni dug indikatori naše trajne ranjivosti na poremećaje u svjetskim financijskim tokovima. (Bankamagazin)
|
|
|
|