09.09.2008.
Banke neće dizati kamate obuzda li se inflacija
Banke su pred ljeto potiho pripremale teren za podizanje kamatnih stopa za prosječnih 1 posto
Hoće li u roku mjesec-dva, poput plina, struje, hrane i goriva, na gore krenuti i kamatne stope u bankama, najnovija je moguća prijetnja džepovima građana.
O pitanju svojih budućih poteza banke diplomatski šute i opciju rasta kamata ostavljaju otvorenom, no bankarski stručnjaci ne vjeruju u takav razvoj događaja.
Iako su pred ljeto bankarski kuloari potiho pripremali teren za rast kamata u prosjeku za oko jedan postotni bod, i danas u pet najvećih banaka (čije će poteze nesumnjivo pratiti i ostale), službeno 'ne mogu ništa isključiti', piše Poslovni dnevnik.
U Privrednoj banci Zagreb ne planiraju povećavati kamatne stope "uz napomenu da prate kretanja na tržištu pa eventualna korekcija kamata nije isključena ako dođe do značajnijih promjena u makroekonomskom okruženju".
U Raiffeisen banci upozoravaju da će to zbog globaliziranosti domaćeg financijskog sustava ovisiti o eurozoni, no konačnu odluku će donijeti sama banka.
U Erste banci upozoravaju da su inflatorni pritisci i snažna konkurencija za prikupljanje depozita stvorili pritisak i na aktivne i pasivne kamatne stope pa pretpostavljaju da je "do kraja godine moguć uzlazni trend te da bi kamate u apsolutnom iznosu mogle neznatno porasti".
Što očekuju u najvećoj, Zagrebačkoj banci, te petoj po veličini Societe Generale Splitskoj, nisu dobili odgovor.
Konzultant Damir Novotny, nekadašnji član Savjeta Hrvatske narodne banke, u scenarij rasta kamata ozbiljno sumnja i mišljenja je da banke i sada imaju dovoljno prostora za profitablnost.
"Svako povećavanje kamatnih stopa vodi povećanom riziku naplate kredita. U Hrvatskoj više od 50 posto kreditne aktivnosti čine plasmani građanima koji ujedno i najdiscipliniranije podmiruju svoje obveze. Visoka stopa inflacije i porast anuiteta (koji su vezani uz varijabilnu kamatnu stopu) prilično opterećuju kućne budžete što može ugroziti likvidnost domaćinstava, a time i servisiranje duga", kaže Novotny.
Iako najuredniji, taj segment skriva oko dva posto neurednih platiša na ovoj razini kamata. Svako daljnje dizanje cijene novca (i rata) prijeti da ta brojka naraste. "U posljednje vrijeme primjetan je blagi trend povećavanja rizika naplate što opet direktno utječe na profitabilnost", kaže Novotny.
"Ne vjerujem da će kamatne stope uskoro rasti jer bi se time ugrozila postojeća profitabilnost banaka", kaže Novotny i objašnjava kako rastu krediti s visokim kamatnim stopama zbog čega će barem četiri najveće banke zadržati visoku profitabilnost.
Iako bi, u slučaju da banke podignu cijene kredita, visokozaduženi građani rado vidjeli da HNB 'nešto' učini na tom pitanju, takva su očekivanja iluzorna jer visina kamatnih stopa pojedinačnih banaka nije u ingerenciji HNB-a već je stvar poslovne politike svake banke.
|
Ipak, HNB može indirektno utjecati ako smanji stopu obvezne rezerve. Takav bi potez oslobodio veliku količinu novca koji je sada uklonjen iz monetarnog sustava što bi povećalo likvidnost i kreditnu aktivnost.
Sudeći prema mentalitetu i nesklonosti štednji, taj bi se novac iznova slio u potrošnju i dodatno 'podmazao' inflatorne pritiske, što HNB po svaku cijenu želi izbjeći.
Izvršni direktor Sektora za istraživanja i statistiku HNB-a Ljubinko Jankov smatra da je dosadašnji rast kamata bio blag zbog međusobne konkurencije banaka, a povećani trošak otplate ublažila je aprecijacija tečaja.
"Valja naglasiti da su danas realne kamate, i u Hrvatskoj i u svijetu, realno negativne. To na neki način govori da ljudi još vjeruju da je ubrzanje inflacije privremenog karaktera. Sve dok postoje problemi s inflacijom, mogu se očekivati stezanje monetarne politike i rast kamata", kaže Jankov.
Iznimka bi jedino bila slučaj da gospodarski rast znatno oslabi ili se pretvori u pad, kada bi povećana potrošnja bila poželjna. "U trenutnim okolnostima vjerujem da će HNB držati visoku razinu restriktivnih mjera, posebice ograničenje rasta kreditnih plasmana, sve do ulaska Hrvatske u Europsku uniju", drži Novotny.
Inače, komentirajući profitabilnost banaka za Poslovni dnevnik, viceguverner HNB-a, Davor Holjevac, ustvrdio je da prema podacima za drugo tromjesečje povrat na prosječnu aktivu (ROA) iznosi 1,93 posto, dok je u istom razdoblju 2007. iznosio 1,58 posto. Povrat na prosječni kapital (ROE) iznosi 12,06 posto u usporedbi s 11,97 posto prošle godine.
"Osnovni razlog takvog kretanja je usporavanje rasta aktive, naročito kod velikih banaka. Što se tiče strukture prihoda, u drugom tromjesečju ove godine nema bitnih promjena. Rast nekamatnih prihoda banaka tek je neznatno veći, kamatni prihodi i dalje čine oko 67 posto ukupnih prihoda banaka", kaže Holjevac. "Sve je to pridonijelo povećanju dobiti banaka, pa je ona na kraju drugog tromjesečja ove godine bila za oko 34 posto viša nego na kraju drugog tromjesečja 2007. godine. Imajući u vidu navedeno, hrvatske banke su prema pokazateljima profitabilnosti i dalje iznad prosjeka usporedive skupine u Europskoj uniji", zaključuje Holjevac. (Bankamagazin)
|
|
 |
|