16.04.2010.
HUB: Kamatne stope za kratkoročne kredite poduzećima znatno više nego u eurozoni
Kamatne stope na kratkoročne kredite poduzećima ne slijede trendove u EU zbog slabe osjetljivosti kratkoročnih kamatnih stopa na mjere HNB-a te zbog institucionalnih slabosti i većeg udjela manjih poduzeća među tražiteljima kredita, navodi se u novim Analizama Hrvatske udruge banaka
Zahvaljujući ulasku Slovačke u eurozonu početkom 2009. godine kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj još uvijek su niže od maksimalnih stopa u eurozoni.
Osim toga, kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj niže su i od uspredivih kamatnih stopa u većini tranzicijskih zemalja koje su članice EU, ali još nisu prihvatile euro, navodi se u novim Analizama Hrvatske udruge banaka (HUB) koje se prikazuju usporedbu kretanja kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj i u eurozoni.
"Kamatne stope u Hrvatskoj više neće rasti, ali brzina pada ovisit će o riziku i regulaciji", istaknuo je direktor Hrvatske udruge banaka na predstavljanju novih Analiza u petak.
Kamatne stope na potrošačke kredite niže su nego u nekoliko zemalja eurozone, a kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima kreću se u okviru intervala Europske unije. Među tranzicijskim članicama koje nisu prihvatile euro ove stope niže su samo u Češkoj.
Međutim, kratkoročne stope za poduzeća uvjerljivo prelaze gornji prag intervala eurozone. Razlozi leže u slaboj osjetljivosti kratkoročnih kamatnih stopa na mjere središnje banke, u institucionalnim slabostima te u većem udjelu malih i srednjih poduzetnika među tražiteljima kredita.
Općenita rigidnost kamatnih stopa u Hrvatskoj u usporedbi s eurozonom u HUB-ovim analizama tumači se činjenicom da je oko dvije trećine iznosa kamatnih stopa pod izravnim utjecajem troškova rizika i regulacije.
Rizik je glavni razlog zbog kojeg hrvatski bankovni sustav nije mogao osjetiti koristi od smanjenja kamatnih stopa. Premija na rizik države koju mora platiti svatko tko posluje u Hrvatskoj, bez obzira tko mu je vlasnik, nadograđuje se na svjetsku cijenu novca.
Usporedimo li premiju na rizika jednogodišnje državne vrijednosne papire u Hrvatskoj i Njemačkoj, vidljivo je da je kulminacija percepcije rizika trajala od kraja 2008. do rujna 2009. godine. Od listopada 2009. premija rizika pada, a uslijed tog pada javlja se jak pritisak na smanjenje kamatnih stopa.
Ulazna cijena novca određena je kamatom europskog tržišta novca kada se stambeni kredit fianncira iz inozemnih izvora. Ta cijena mora se uvećati za premiju rizika.
Alternativno se takav kredit financira iz dugoročnih domaćih ili deviznih depozita. U tom slučaju rizike je već sadržan u pasivnoj kamatnoj stopi. Na to se dodaje trošak regulacije te se tako dobiva ukupni trošak sredstava.
|
Razlika između aktivne kamatne stope i ukupnog troška predstavlja "višak", razliku koja je pod kontrolom banke. Banka iz viška namiruje granične troškove i osigurava povrat na kapital.
"Za razliku od uvriježenog mišljenja da je niska profitabilnost banaka dobra za klijente, ova računica pokazuje da veliki višak pogoduje cjenovnoj konkurenciji i padu kamatnih stopa.
Upravo se to dogodilo u Sloveniji u posljednjih godinu dana", navodi se u Analizama, uz zaključak da slovenske banke danas imaju puno veću "rezervu" za daljnje smanjenje kamatnih stopa.
Razlog je taj što varijable izvan kontrole banaka (tržište, premija na rizik i trošak regulacije) u Sloveniji nisu bitne, dok u Hrvatskoj igraju ključnu ulogu. Posljedično, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Sloveniji je 4,4 posto, a u Hrvatskoj 6,4 posto.
Fiskalna prilagodba i strukturne reforme povezane s ulaskom u EU i eurozonu najsigurniji su put ka smanjenju rizika odnosno kamatnih stopa. Tu je i neizravan učinak koji nastaje zbog toga što fiskalna prilagodba omogućava opušteniju monetarnu politiku s kojom je povezan pad troškova regulacije banaka.
"Kako je rizik povezan sa strukturnom i fiskalnom politikom, a regulacija s monetarnom i prudencijalnom politikom, očito je da se upravo tim politikama može učinkovito i trajno utjecati na smanjenje kamatnih stopa. Strukturna i fiskalna politika u tome imaju dominantnu ulogu. Stoga pri vođenju ovih politika treba imati u vidu da one imaju vidljive i skrivene učinke“, navodi se u Analizama.
Vidljivi učinci u pravilu su negativni, a javljaju se zbog pada potražnje uslijed fiskalne prilagodbe. Skriveni učinci mogu biti pozitivni: vjerodostojna fiskalna prilagodba može bitno umanjiti premiju na rizik i utjecati na korekciju kamatnih stopa te oporavak ukupne potražnje i ulaganja.
Jedini učinkovit način smanjenja kamatnih stopa u Hrvatskoj jest smanjenje premije rizika, zaključuje se u HUB-ovim Analizama. (Bankamagazin)
|
|
 |
|