28.09.2009.
Magazin Banka: Kamate na štednju iznad plafona
Glavni ekonomist RBA Anton Starčević prognozira da će na kretanje ponude kamatnih stopa za depozite u budućnosti djelovati smanjivanje potražnje za kreditima u pravcu smanjivanja kamatnih stopa i mogućnosti povećanja priljeva kapitala iz inozemstva
Lani su rast štednje banke dobrim dijelom mogle zahvaliti bijegom ulagatelja iz rizičnih operacija na tržištu kapitala, a ove su se godine svi koju su to mogli potrudili da visokim kamatnim stopama privuku nove kune i eure.
Već prije nekoliko mjeseci u nekim su bankama kamate na oročenja dosegle 7 posto (što si ne mogu svi priuštiti), a uz dodatak regulatornih troškova to je snažno utjecalo i na rast kamata na kredite.
Nije to išlo u prilog ni gospodarstvu (tko može platiti kamate od 12, 13 pa i do 17 posto), a ni bankama (kako će naplatiti tako skupe kredite kad već imaju ozbiljnih problema s naplatom), piše u listopadskom izdanju magazina Banka.
Jesu li kamate na štednju dosegle plafon ili ima prostora za još bolje ponude kako bi banke došle do novih izvora financiranja bilo da je riječ o nekom "zaboravljenom" novcu skeptičnih štediša, izvanrednim zaradama ili preotimanju klijenata konkurentima?
U Volksbanci komentiraju kako nema prostora za daljnji rast kamata na štednju, a smanjena je i potražnja za kreditima i to prvenstveno kod građana.
Kažu kako su zabilježili lagani porast štednje zahvaljujući uspješnoj turističkoj sezoni što navode i u Hypo-Alpe-Adria banci gdje također komentiraju kako je kod vodećih hrvatskih banaka dosegnuta maksimalna razina kamatnih stopa na depozite.
Kamate na štednju, kažu, ne bi trebale rasti ni zbog toga što se njihov rast prelijeva na kredite. No, podsjećaju kako su u svjetlu otežanog zaduživanja u inozemstvu za banke domaći izvori bili najbolje rješenje, a visoke su kamate privlačile i strance.
|
Glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević upozorava kako ukupni depoziti građanstva stagniraju još od trećeg tromjesečja prošle godine, a najviše ih je u eurima.
Nominalne razlike u iznosu ukupnih depozita stanovništva koje se pojavljuju iz mjeseca u mjesec više su plod utjecaja promjene tečaja eura prema kuni, nego realnih promjena u veličini ukupne štednje, kaže Starčević.
Također skreće pažnju na povećanje oročene štednje uz istovremeno smanjivanje neoročene, te povećanje devizne uz smanjenje kunske štednje.
Uzrok tih strukturnih promjena su ponude atraktivnih kamatnih stopa na oročenu deviznu štednju koja u usporedbi s ponudom u eurozoni štedišama omogućava postizanje i dvostruko boljih prinosa.
Ponuda visokih kamatnih stopa na deviznu štednju, prema Starčeviću, datira također s kraja trećeg tromjesečja prošle godine, kada su u jeku svjetske financijske krize promijenjeni pravci kretanja kapitala na svjetskom tržištu.
Starčević prognozira da će na kretanje ponude kamatnih stopa za depozite u budućnosti djelovati dva osnovna procesa - smanjivanje potražnje za kreditima u pravcu smanjivanja kamatnih stopa i mogućnosti povećanja priljeva kapitala iz inozemstva, ovisno o percepciji hrvatskog rizika.
Što se tiče štednje građana u Raiffeisen banci ne očekuju povećanje ukupnog iznosa depozita bez povećane zaposlenosti ili povećanja plaća, za što ne vide mogućnost ni u sljedećoj godini.
U Banco Popolare Croatia također smatraju da kamate na depozite više neće rasti, s obzirom na to da već predstavljaju veliki trošak za banke.
Prema njima, banke su se posljednjih mjeseci natjecale sa što većim bonusima s ciljem pridobivanja klijenata iz konkurentskih banaka, čak i u uvjetima kada im to nije bilo isplativo.
Turistička sezona će svakako pridonijeti rastu depozita u bankama, no generalno smatraju kako je, što se tiče slobodnih sredstava građana za štednju, limit vrlo blizu.
U OTP banci smatraju da su sadašnje kamate već iznad 'plafona'.
Iz Zagrebačke banke odgovaraju da je štednja tijekom ljetnih mjeseci očekivano rasla potaknuta priljevom od turizma, te da je malo vjerojatno da će kamatne stope na štednju nastaviti rast.
Smanjenje plaća u javnom i privatnom sektoru kao i uvođenje kriznog poreza vidjet će se i na pokazateljima o štednji u bankama, kažu.
U Erste banci, koja je u grupi velikih banaka uz Zabu nudila najviše kamate, zaključuju da su kamate na depozite u sadašnjim tržišnim okolnostima dosegle gornje limite. (Bankamagazin)
|
|
 |
|