01.04.2008.
Magazin Banka: Porast rizičnih kredita
Rizični krediti po kreditnim karticama porasli za 34 % u 2007. Rastu i loši stambeni krediti. Banke dobro osigurane od rizika
Najveći udjel loših kredita (to su djelomično naplativi ili nenaplativi), u ukupnim kreditima tijekom 2007., kao i ranijih godina, zabilježen je kod hipotekarnih kredita, 10,11 posto.
Ostali krediti stanovništvu smatraju se puno kvalitetnijima, pa se rizičnima ocjenjuje tek 1,6 posto stambenih i 3,1 posto auto-kredita.
Očigledan je, međutim, nastavak pogoršanja naplate kredita po kreditnim karticama koji su 2007. godine bili jedina grupa s rastom udjela loših kredita u ukupnima.
Magazin Banka u travanjskom broju analizirao je, na temelju podataka HNB-a, posljedice kreditne ekspanzije i problem naplativosti kredita.
Rizični krediti po kreditnim karticama zabilježili su u 2007. skok od 34 posto.
To je viša stopa od one po kojoj su u istom razdoblju porasli svi kartičarski krediti u Hrvatskoj (28,4%) i dosegli iznos od 4,9 milijardi kuna.
Kamatne stope na kartičarske kredite su među najvišima, za banke je to unosan biznis, a za građane mogućnost potrošnje s minimalnom kontrolom, tim više što takvih kredita nema u Kreditnom registru.
Za bankovni sustav nema opasnosti, jer su loši krediti po kreditnim karticama sa 77,76 posto pokriveni rezervama, ali će korisnicima tih kredita izlazak iz dugova ubuduće predstavljati sve ozbiljniji problem.
Rastu i rizični stambeni krediti i to za značajnih 15 posto u godini kad je ta grupa kredita zabilježila rast od 22,47 posto.
Stambeni krediti su u godinama kreditnog buma snažno rasli (u 2006. za 34 %, godinu ranije za 29%), i krajem 2007. dosegli su udjel u ukupnim kreditima banaka od 20,5 posto. Krajem 2007. ukupni krediti stanovništvu dosegli su iznos od 112,36 milijardi kuna, od čega se na stambene kredite odnosi 45,23 milijardi.
U uvjetima kreditne ekspanzije prirodno je da porastu i loši krediti, no visokih 15 posto ne može biti u skladu s uvjerenje da su stambeni krediti niskorizični.
Banke su se dobro osigurale za rizike, pa su loši stambeni krediti, nakon neznatnog rasta rezervi, krajem 2007. pokriveni s 50 posto.
Vrlo dobru pokrivenost rezervama imaju auto krediti. U toj je grupi pokrivenost loših kredita porasla s 58,55 posto u 2006. na čak 74,80 posto tijekom 2007. godine.
Auto krediti su prošle godine porasli samo za 1,7 posto, iznos loših kredita čak se smanjio u odnosu na 2006., ali su banke nastavile izdvajati rezerve pokazujući tako da tu vrstu kredita smatraju rizičnijima nego što bi se po sadašnjoj kvaliteti naplativosti moglo zaključiti.
|
Auto krediti su 2005., u vrijeme kad su porasli samo 6,32 posto, postali rekorderi s porastom loših plasmana za 51,17 posto.
Sljedeće je godine uslijedio pad loših auto kredita, ali je opomena iz 2005. godine i te kako vidljiva u oprezu banaka u pogledu izdvajanja rezervi. Tada, 2005. godine, loši krediti građanima porasli su 15,5 posto dok su svi krediti građanima zabilježili stopu rasta od 22,5 posto.
Dvije godine kasnije, situacija je ipak nešto povoljnija – ukupni krediti stanovništvu porasli su za 18 posto, a rizični krediti u toj grupi za 7 posto, s time da je pojačan oprez najpotrebniji kod kartičarskih kredita.
Inače, prema podacima HNB-a za 2007. godinu 95,22 posto kredita banaka smatra se naplativima – kod trgovačkih društava 7,30 posto kredita ocjenjuje se djelomično naplativima ili nenaplativima kao i 3,73 posto kredita građanima. (Bankamagazin)
|
|
|
|