Suvremena.hr - - Građani traže sve manje kredita

Financije i gospodarstvo

01.05.2009. Građani traže sve manje kredita

Bankari su planirali smanjenje kredita građanima i u skladu s time pooštrili uvjete, no građani su i sami smanjili potražnju

U skladu s prognozama, građani se sve manje zadužuju u bankama - odnosno, traže sve manje kredita. Banke su se, kao što su najavile, više fokusirale na poduzetnički sektor, a u prvim su mjesecima morale pojačano financirati državu. U svakom slučaju ostaje manje novca za građane, ali je činjenica da oni ni ne traže pozajmice kao nekad.

Podaci HNB-a za kraj veljače ove godine u odnosu na isto razdoblje 2008. pokazuju smanjenje udjela kredita građana u ukupnim kreditima s 51,5 na 48,2 posto (krediti odobreni građanima dosegli su 122,9 milijardi kuna).

Poznato je da su prvi mjeseci ove godine bili "rezervirani" za financiranje države, a nastavak godine trebao bi, u prvom redu, pokazati rast udjela kredita poduzećima koji su krajem veljače zauzimali oko 38 posto ukupnih kredita banaka.

Prošlogodišnje smanjenje novoodobrenih plasmana građanima (oko 30%) u PBZ-u se prenijelo i na 2009. što objašnjavaju puno opreznijim zaduživanjem. Promatrano po strukturi, u ukupnim plasmanima najviše je realizirano stambenih kredita, a manje gotovinskih i auto kredita.

U PBZ-u kažu da je kreditna politika restriktivnija, a posebno je pooštrena procjena kreditne sposobnosti u segmentu gotovinskih, odnosno potrošačkih kredita, o čemu pišemo u svibanjskom izdanju magazina Banka.

Prva dva mjeseca ove godine i u Raiffeisen banci zabilježili su manje isplata kredita građanima u odnosu na isto razdoblje lani. U strukturi isplaćenih kredita, najviše je bilo nenamjenskih kredita, slijede ih stambeni te krediti za kupnju motornih vozila.

U OTP banci najočigledniji pad potražnje zabilježen je od početka godine na gotovinskim i kreditima za kupnju motornih vozila.

I stambene štedionice koje smo anketirali u prvom tromjesečju 2009. bilježe smanjenu potražnju za kreditima - od neznatnog pada do značajnih razlika u odnosu na ranija razdoblja.

U Prvoj stambenoj štedionici navode kako je isplaćeno više od deset milijuna eura kredita, za oko 4% manje u odnosu na lani.

U HPB-ovoj stambenoj štedionici doznajemo da su u prva tri mjeseca odobrili 1,64 milijuna kuna kredita za međufinanciranje što je 2,3 puta manje nego lani, ali se u štedionici nadaju većoj realizaciji u nastavku godine. (Bankamagazin)