16.11.2009.
Banke i krediti tvrtkama u začaranom krugu
I dok poduzetnici kažu da je ove godine nemoguće dobiti kredit u bankama, bankari tvrde da je veliki broj poduzetnika, posebno u građevinskom sektoru, samoinicijativno odgodio planirane investicije zbog neizvjesne situacije na tržištu
Kad se zadnjih mjeseci s menadžerima domaćih tvrtki pokrene bilo kakav razgovor o krizi, izostanku investicija i rasta tvrtki, rijetki među njima neće ponoviti tezu kako u 2009. nije moguće dobiti kredit od poslovne banke čak i kad su u pitanju investicije.
Prema statistikama Hrvatske narodne banke, ove godine pad kreditne aktivnosti najviše je pogodio kredite građana, dok su ukupni krediti poduzeća kod banaka prema posljednjim agregiranim mjesečnim podacima HNB-a za rujan, pali na 93,64 milijardi kuna s 94,07 mlrd kuna početkom godine.
Krediti državi su premašili iznos od 33 mlrd kuna i veći su za oko 12 mlrd kuna nego krajem prošle godine te su istisnuli i poduzeća i stanovništvo.
Koliko je situacija zaista dramatična u pooštravanju kreditnih uvjeta banaka i jeli točno da banke apriori, zbog straha od prevelikog rizika, odbacuju kreditne zahtjeve tvrtki mada je riječ i o investicijama s osiguranim tržištem, upitali smo 5 velikih hrvatskih banaka (HPB, PBZ, Erste, RBA, Hypo).
Iz tih banaka tvrde da je veliki broj poduzetnika, posebno u građevinskom sektoru, samoinicijativno odgodio planirane investicijske cikluse zbog neizvjesne tržišne situacije, čime problem nemogućnosti dobivanja kredita kod banaka koji spominju poduzetnici ulazi u začarani krug – banke odobravaju manje kredita, ali je i potražnja tvrtki zaleđena jer nemaju posla i tržišta.
Brojčane podatke o kreditnim plasmanima poduzećima dobili smo od samo dvije banke: Erste banka je u tom segmentu zabilježila rast od 4,82 posto, te su kod nje krediti tvrtkama na kraju rujna iznosili 13,7 milijardi kuna, dok su u Hrvatskoj poštanskoj banci ovi krediti porasli za 56 milijuna kuna, što je za 18 posto manje u odnosu na rast ostvaren u prošloj godini.
Sve ostale ispitane banke potvrđuju da je u ovoj godini kreditiranje poduzeća smanjeno, te da je većina tih kredita usmjerena na premošćivanje nelikvidnosti i financiranje obrtnih sredstava.
Prema riječima ekonomistice iz RBA Zrinke Živković Matijević, zbog krize i povećane neizvjesnosti, uvoz kapitalnih dobara u prvih devet mjeseci ove godine pao je 38 posto, te se iz toga može zaključiti da krediti odobreni tvrtkama nisu bili usmjereni na financiranje kapitalnih investicija.
|
Iz druge najveće domaće banke PBZ-a tvrde da se poduzeća financiraju redovito iako je kreditna aktivnost smanjena u odnosu na prošlu godinu. Nisu, tvrde iz ove banke, ni posebno zaoštravali kriterije za odobravanje kredita poduzećima, već su spremni financirati svaku novu poslovnu aktivnost i projekt za koji je osiguran plasman na domaćem i ino tržištu.
Za te su svrhe kažu iz banke, osigurali 100 milijuna eura od EIB-a i EBRD-a. No, i u PBZ-u bilježe manji priljev novih poduzetničkih projekata, prije svega zbog krize tržišnih mogućnosti i otkazivanja narudžbi i već dogovorenih projekata.
Na smanjenje potražnje korporativnog sektora za kreditima radi investiranja u nove projekte utjecao je i pad osobne potrošnje odnosno rezidencijalnih investicija stanovništva, kaže Živković Matijević.
Ona navodi da su ulaganja u građevinske radove, koji čine približno polovinu ukupnih investicija u fiksni kapital, zabilježila relativno snažan pad koji je bio veći kod radova na stambenim i nestambenim zgradama, nego kod ostalih građevina, poput cesta i mostova, koje se uglavnom odnose na državne investicije.
Iz RBA kažu i da je njihova ovogodišnja obveza bilo usmjeravanje ograničenih kreditnih sredstava prvenstveno postojećim klijentima, te da su prioritet u kreditiranju imala poduzeća koja su izravno ili neizravno usmjerena na izvoz.
Ispitani bankari u pravilu navode i to da apriori zbog recesije nisu odbijali kreditne zahtjeve tvrtkama koje bi u normalnim gospodarskim okolnostima dobile kredit obzirom na svoj bonitet. Jedino u Hypo banci priznaju da je bilo takvih slučajeva kod građevinskih tvrtki.
"Neizvjesnost u razvoju ovog tržišta nas je prisilila na takve korake, ali istodobno i sami građevinari su svjesni ovih činjenica pa je i broj zahtjeva smanjen", kažu iz Hypo banke.
U HPB-u je također ove godine odbijeno "nekoliko desetaka zahtjeva za kreditiranjem, uglavnom zbog lošeg boniteta, te neadekvatnih instrumenata osiguranja".
Određeni broj zahtjeva u ovoj je banci odbijen jer je tražen reprogram kredita odobrenih kod drugih banaka, a koji i u slučaju odobrenja, ne bi omogućili oporavak društva, kažu iz HPB-a.
Bilo je, kažu, i zahtjeva za investicijskim pothvatima koji su odbijeni kada je banka, temeljem investicijskog elaborata, procijenila da financijska konstrukcija nije zatvorena i da klijent neće biti u mogućnosti vraćati dospjele obveze uredno i o dospijeću. (Bankamagazin)
|
|
 |
|