|
|
 |
|
|
 |
27.06.2010.
Analiza HNB-a: Dug stanovništva preko 40% BDP-a
Rapidan rast zaduženosti hrvatskih kućanstava posljedica je labavijih kreditnih standarda banaka zbog čega su građani u krizu ušli ranjiviji na makroekonomske šokove, pokazala je analiza Hrvatske narodne banke o mogućim posljedicama njihove zaduženosti na financijsku stabilnost Hrvatske
Rast zaduženosti hrvatskih kućanstava u razdoblju prije krize posljedica je relaksacije kreditnih standarda banaka što je zajedno s većom kreditnom sposobnosti kućanstava pridonijelo da se u razdoblju od 2005.-2008. dug udvostruči u apsolutnom iznosu, a u relativnom poveća s 30% BDP-a (2005.) na preko 40% 2008. godine.
Banke su k tome odobravale kredite i rizičnijim vjerovnicima, pokazuje analiza Ivane Herceg i Vedrana Šošića iz HNB-a o kreditnoj zaduženosti hrvatskih kućanstava i posljedicama na financijsku stabilnost predstavljena na XVI. Dubrovačkoj konferenciji u ogranizaciji Hrvatske narodne banke koja se održavala od 23. do 25. lipnja*.
Autori su zajedno s Ekonomskim institutom analizirali kreditni rizik kućanstava na temelju Ankete o potrošnji kućanstava kako bi istražili moguće posljedice rapidanog rasta zaduženosti u vremenima prije krize na financijsku stabilnost Hrvatske.
Regulatore zanimaju (i) građani
Sve do ove krize zaduženost kućanstva se nije smatrala mogućim uzrokom nestabilnosti financijskog sustava u svijetu jer je u fokusu javnosti tradicionalno bio dug korporativnog sektora, no nedavno je rapidan rast duga stanovništva te lakomost banaka pri odobravanju kreditno nesposobnim vjerovnicima (primjer hipotekarnih kredita u Americi) povećao zabrinutost o mogućim posljedicama njihove prezaduženosti.
Stoga je rad predstavljen na Dubrovačkoj konferenciji prvi koji hrvatskoj javnosti pruža podatke o distribuciji duga kao i socioekonomske i demografske karakteristike dužnika.
U posljednjoj publikaciji Hrvatske narodne banke Financijska stabilnost iz veljače ove godine analizirali su se glavni rizici za stabilnost bankovnog sustava te stanje u glavnim sektorima koji se zadužuju, kao i sposobnost kreditnih institucija da apsorbiraju moguće gubitke.
Zaključak je bio da je otpornost kućanstava na financijske i makroekonomske šokove još uvijek razmjerno povoljna, te da je udio zaduženih kućanstava koji ne mogu vraćati kredite 18%.
Novo izvješće o financijskoj stabilnosti koje se očekuje sredinom srpnja, pokazat će da li se taj udio povećao sukladno posljednjim prognozama i do 25%, odnosno da li su se povećali rizici za domaće banke vezani uz sektor građanstva.
Raspored tereta duga
U međuvremenu, Herceg i Šošić su analizirali razinu, dinamiku i kvalitetu zaduženosti, te socioekonomske i demografske karakteristike zaduženih kućanstava koristeći Anketu o potrošnji kućanstva (APK) koju jednom godišnje provodi Državni zavod za statistiku.
|
Analiza tih podataka, za razliku od agregiranih podataka središnje banke, iako ima svoje nedostatke (npr. slabo zahvaća imućnije, anketirani ne odgovaraju iskreno) pruža uvid u raspored dohotka i tereta duga među različitim grupama kućanstva, tog sektora ekonomije čiji dug nakon krize nipošto nije benigan problem nebankarskog sektora.
Ne samo zbog toga što je iz tog sektora u Americi krenula najveća globalna kriza ikada, već i zbog toga jer su sve zemlje, a naročito srednje i istočne Europe u predkriznom razdoblju imale rapidan rast zaduženosti kućanstava.
Stoga su za financijsku stabilnost sve važniji mikropodaci o zadužensti i distribuciji duga među stanovništvom na koju negativno utječu makroekonomski šokovi poput rasta nezaposlenosti i kamata jer oni povećavaju nemogućnost otplate kredita.
Zato danas regulatori sve više pažnje posvećuju dugu kućanstava koji se prije izbijanja krize nije smatrao potencijalno mogućim uzrokom nestabilnosti.
Herceg i Šošić su proučavajući osobne karakteristike zaduženih hrvatskih kućanstava istaknuli da je 2005. bilo lakše dobiti kredit osobi zaposlenoj u privatnom sektoru, dok je tri godine kasnije prednost bila zaposlenost u javnom sektoru.
Prosječno zaduženo kućanstvo prije izbijanja kriza bilo je mlađe od nezaduženog, nositelj kućanstva, odnosno duga većinom je muškarac star 53 godine, a prosječno zaduženo kućanstvo ima dvostruko više djece nego nezaduženo, obrazovanije je i pretežito zaposleno u tercijarnom sektoru.
Takvoj slici prosječno zaduženog hrvatskog kućanstava treba pridodati i da se kreditna sposobnost onih s najvećim kreditima nije poboljšala u promatranom razdoblju. Autori ne navode prognoze za 2009. i 2010. no lako je zaključiti da se ona s obzirom na krizu može samo smanjiti i time povećati njihova ranjivost.
S aspekta financijske stabilnosti zaključak je da je rapidan rast kredita posljedica relaksacije bankarskih standarda, naročito kod visoko zaduženih kućanstava kojima se kreditna sposobnost pogoršala. Zbog toga su banke odobravale nove kredite rizičnijoj grupi kućanstava.
To je povećalo ranjivost zaduženosti kućanstava i u idućem bi razdoblju, naročito pod utjecajem makroekonomskih šokova, moglo dovesti do većih problema u naplati kredita.
Distribucija kredita pokazala je da 2/3 ukupnog duga nosi petina najzaduženijih kućanstva koja žive u urbanim sredinama. Također, banke rado odobravaju nove kredite postojećim klijentima, odnosno lakše ga dobiju oni koji već imaju kredit.
|
Svi dosadašnji stres testovi financijske stabilnost HNB-a pokazuju da su mjere ranjivosti kućanstava pogoršane: kasni se s isplatama kredita, financijska situacija je sve lošija, i sve je manje raspoloživog dohotka za servisiranje duga.
Različiti kriteriji ukazuju na različit stupanj ranjivosti, a jedan od njih pokazuje da oko 6% kućanstava kasni barem s jednom ratom otplate u godinu dana.
Za sada to još nije ozbiljna prijetnja financijskoj stabilnosti, a kako su banke u 2009. i 2010. smanjile kreditiranje i pooštrile uvjete, barem je zaustavljen daljnji rapidan rast zaduženosti.
Herceg i Šošić najavljuju da se njihovo istraživanje nastavlja te da će se proširiti na novo zadužena kućanstva jer podaci o distribuciji duga zahtijevaju daljnju obradu kako bi se izradio odgovarajući pokazatelj koncentracije duga i došlo do odgovarajuće procjene rizika zaduženosti kućanstava.
* The Anatomy of Household Debt Build Up: What Are the Implications for the Financial Stability in Croatia?, www.hnb.hr (Bankamagazin)
|
|
 |
|
|
 |
|
Dug građana porastao za 510 milijuna kuna
|
|
|
HNB: Udio loših kredita krajem ožujka 12,7 posto
|
|
|
RBA analiza: Rast kredita poduzećima 8,1 posto
|
|
|
HNB: Ukupni krediti banaka 281,6 mlrd kuna
|
|
|
RBA: Ukupni krediti na kraju svibnja 283,6 mlrd kuna
|
|
|
RBA: Ukupni krediti u veljači porasli 8,4 posto
|
|
|
RBA analize: Ukupni krediti 272,9 mlrd kuna na kraju 2010.
|
|
|
HNB: Rujan bez rasta kredita
|
|
|
Prka: U 2011. manje kredita državi, više tvrtkama
|
|
|
HNB: I dalje rastu krediti poduzećima
|
|
|
GfK: Raste broj onih koji ne mogu otplaćivati kredite
|
|
|
Krediti stvarno rastu
|
|
|
Krediti poduzećima u sedam mjeseci porasli 5 mlrd kuna
|
|
|
Inozemni dug na kraju svibnja 44,4 mlrd eura
|
|
|
HNB: Građani sve teže vraćaju kredite
|
|
|
Zaba do svibnja odobrila pola milijarde kuna stambenih kredita
|
|
|
Raiffeisen Consulting: Rast kreditiranja poduzeća u 2010.
|
|
|
Hrvatski vanjski dug 44 milijarde eura
|
|
|
Krediti manji za 2,2 milijade kuna u prva dva mjeseca 2010.
|
|
|
Krediti stanovništvu smanjeni za 3,7 milijardi kuna
|
|
|
U studenom blago povećanje kreditne aktivnosti banaka
|
|
|
Krediti samo u listopadu pali za 2,4 mlrd kuna
|
|
|
Banke i krediti tvrtkama u začaranom krugu
|
|
|
Krediti građanima smanjili se za 4 milijarde kuna
|
|
|
Banke se ohrabrile: U srpnju 337 mil. kuna kredita građanima
|
|
|
Banke spremne za rast loših kredita, kapital nije ugrožen
|
|
|
Pad kredita stanovništvu
|
|
|
Krediti banaka državi porasli za 58 posto, a tvrtkama za 2 posto
|
|
|
Krediti poduzećima porasli samo 2 posto
|
|
|
Građani traže sve manje kredita
|
|
|
Kriza zaustavila rast potrošačkih kredita
|
|
|
Krediti: Državi najviše, građanima najmanje, poduzećima 2 mlrd kn
|
|
|
Usporeni krediti
|
|
|
HUB ne razmatra ideju o moratoriju na otplatu kredita
|
|
|
Građane sve više strah da će rasti rate za kredite
|
|
|
Erste: Države istočne Europe manje dužne od zapadnih
|
|
|
Građani ušli u recesiju s 18 mlrd eura dugova
|
|
|
RBA podigla kamate za gotovo 1 postotni bod
|
|
|
Apel bankara: Ukinite nam limite na kredite
|
|
|
Sve očitije usporavanje kredita građanima
|
|
|
Vanjski dug 36 milijardi eura
|
|
|
Svaki Hrvat bankama duguje 27 tisuća kuna
|
|
|
Svaki treći građanin u 2009. ulazi s dugom
|
|
|
Hrvatska fokusirana na refinanciranje dugova
|
|
|
Dvostruko manje kredita preko ljeta
|
|
|
Sve više građana na crnoj listi banaka
|
|
|
Erste: Neće biti ograničavanja kreditiranja u regiji
|
|
|
Blagi pad potražnje za kreditima
|
|
|
Usporava se rast stope kreditiranja
|
|
|
Krediti banaka do rujna porasli za 7 posto
|
|
|
Rohatinski: Naše banke neizravno osjećaju svjetsku krizu
|
|
|
Hitno regulirati osobne stečajeve
|
|
|
ECB upozorava na problem zaduživanja hrvatskih građana
|
|
|
Najbrže rastu kartični krediti, za 26 posto
|
|
|
Građani nastavljaju urednu otplatu kredita
|
|
|
Bruto inozemni dug RH na kraju svibnja 35 milijardi eura
|
|
|
Rata kredita viša za 40 posto dužnika
|
|
|
Poduzeća se manje zadužuju u inozemstvu
|
|
|
Krediti građanima rasli za 15 posto, a poduzećima za 7 posto
|
|
|
Vanjski dug krajem svibnja dosegnuo 34,9 mlrd eura
|
|
|
RBA Analiza: Smirivanje napetosti na novčanom tržištu
|
|
|
Hrvatska dužna više od 34 milijarde eura
|
|
|
HNB spreman održati eksternu likvidnost i spriječiti "credit crunch"
|
|
|
Polančec: HNB otežava položaj gospodarstva destimulirajućim kamatnim stopama
|
|
|
Prema novoj regulativi izvještavanja ino dug narastao na 33,4 milijarde eura
|
|
|
Nastavak rasta kredita stanovništvu
|
|
|
Rast plasmana banaka u veljači
|
|
|
Magazin Banka: Porast rizičnih kredita
|
|
|
Krediti stanovništvu u godinu dana porasli na 111,84 milijarde kuna
|
|
|
Vanjskotrgovinski deficit do kraja veljače 12,4 milijarde kuna
|
|
|
Primorac: Cijena nafte od 100 dolara Hrvatskoj donosi dva posto inflacije
|
|
|
Nastavlja se usporavanje stope rasta kredita
|
|
|
Inozemni dug 32,9 mlrd eura krajem 2007.
|
|
|
Inozemni dug krajem studenog 31,9 milijardi eura
|
|
|
Sanader: Šuker je bio prije Rohatinskog
|
|
|
Na kraju studenog ukupni inozemni dug 31,92 milijarde eura
|
|
|
Bitno usporena godišnja stopa rasta kredita
|
|
|
Ministar financija Šuker s bankarima
|
|
|
Inodug lani dosegnuo 32,61 milijardu eura
|
|
|
RBA podiže kamate na kredite i štednju
|
|
|
Zagrebačka banka podiže kamatne stope
|
|
|
Sve veći udio stanovništva s otplatom stambenog kredita
|
|
|
Inozemni dug 31,4 mlrd eura krajem listopada
|
|
|
U 11 mjeseci iznos odobrenih kredita porastao za 24 mlrd kuna
|
|
|
Belošević-Matić: Prekretnica prema održivom rastu
|
|
|
Daljnje usporavanje stope rasta kredita banaka
|
|
|
Krediti banaka 210,6 milijardi kuna
|
|
|
Istraživanje Banke: Fond menadžeri očekuju konsolidaciju tržišta
|
|
|
Okrugli stol: Za ocjenu vanjske ranjivosti Hrvatske važna je ročnost ino duga
|
|
|
Financijska imovina stanovnika Hrvatske premašit će godišnji BDP zemlje
|
|
|
Ukupni plasmani banaka 202,3 mlrd eura
|
|
|
Usporavanje stope rasta kredita
|
|
|
Stabiliziran rast udjela vanjskog duga u BDP-u
|
|
|
Devetomjesečna dobit banaka porasla 18%
|
|
|
HNB: Kreditnu krizu nećemo dopustiti
|
|
|
Ukupni javni dug 118,1 milijardu kuna
|
|
|
MMF upozorava: Oslabite kunu jer vam prijeti slom
|
|
|
Krediti banaka veći od 210 milijardi kuna
|
|
|
HUB: Glavni ekonomisti banaka očekuju smanjenje rasta gospodarstva za 1 postotni poen
|
|
|
Savjet HNB-a: Gospodarski rast uz stagnaciju inoduga
|
|
|
Na kraju prvog polugodišta inozemni dug 30,76 milijardi eura
|
|
|
Banke dobro pokrile loše kredite
|
|
|
HUB: Hrvatska ima umjeren i zdrav kreditni rast
|
|
|
MFIN: Krajem lipnja ukupni javni dug 119 milijardi kuna
|
|
|
HNB: Hrvatska krajem 2006. prvi put među zemljama visoko opterećenim otplatama inozemnog duga
|
|
|
Premijer Sanader na Gospodarskom forumu
|
|
|
Loši krediti: 11% hipotekarnih, 1,7% stambenih i 3,2% auto-kredita
|
|
|
Kod kartičnih kredita najveće pogoršanje naplativosti
|
|
|
Krediti banaka na kraju lipnja 207 milijardi kuna
|
|
|
PBZ povećava kamatne stope na kredite u «švicarcima»
|
|
|
Inozemni dug krajem lipnja 30,6 mlrd eura
|
|
|
Krediti stanovništvu prestigli depozite građana u bankama
|
|
|
Krediti banaka krajem svibnja 202,6 milijardi kuna
|
|
|
PBZ smanjila kamate i povećala naknade
|
|
|
Inozemni dug krajem ožujka 29,6 milijardi eura
|
|
|
HNB zaoštrava limite za rast kredita
|
|
|
Analitičari SG Splitske banke predviđaju fiskalni deficit u 2007. na 3,5% BDP-a
|
|
|
Usporavanje inoduga - u travnju smanjenje za 190 milijuna eura
|
|
|
HUB: kamatne stope u Hrvatskoj niže nego u pet zemalja eurozone
|
|
|
Usporavanje rasta inozemnog duga
|
|
|
Građani se zadužili za 5 milijardi kuna u prva tri mjeseca
|
|
|
Banke od 2. svibnja počinju koristiti Kreditni registar
|
|
|
NHS: Građani u svibanj ulaze s kreditnom zaduženosti većom od 100 milijardi kuna
|
|
|
Rohatinski: Hrvatska ima nisku razvojnu efikasnost korištenja novca
|
|
|
Inozemni dug Hrvatske porastao na 29,4 milijarde eura
|
|
|
Ukupni inozemni dug lani povećan za 3,5 mlrd. eura
|
|
|
Kamatna stopa na dugoročne kredite stanovništvu na najnižoj ikad zabilježenoj razini
|
|
|
Dug opće države u studenom 123,7 milijardi kuna
|
|
|
Zaduženost stanovništva 38 posto BDP-a
|
|
|
Udio duga stanovništva u BDP-u u 4,5 godine udvostručen na 38%
|
|
|
Rast kredita banaka 23 posto
|
|
|
Plasmani banaka u prosincu 2006. godine porasli za oko 5,5 mlrd kuna
|
|
|
U pripremi zakon o kartičarskom poslovanju
|
|
|
Aktiva banaka dosegnula 300 mlrd kuna
|
|
|
NHS: građani će za blagdane potrošiti 11 milijardi kuna, kreditna zaduženost stanovništva raste
|
|
|
|