14.02.2008.
HUB: I bolja zakonska regulacija može smanjiti kamatne stope
Mjesta za 'rezanje' bankovnih marži više nema, smatraju u Hrvatskoj udruzi banaka
Smanjenju kamatnih stopa može pridonijeti i bolja regulacija, koja bi smanjila ukupni iznos administrativnih troškova banaka, poput troška osiguranja depozita s obzirom da mjesta za održavanje kamatnih stopa na niskim razinama kroz 'rezanje' bankovnih marži više nema, drže u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB).
Uz marže i spomenute administrativne troškove, koji su dijelom posljedica restriktivnih mjera središnje banke, na kamatne stope u Hrvatskoj utjecao je, među ostalim, i rast EURIBOR-a, odnosno kamatne stope koja određuje cijenu kapitala na financijskim tržištima eurozone.
Tako kamatne stope u eurozoni lagano rastu unazad dvije godine, a za to vrijeme su hrvatske banke 'rezanjem' svojih marži i smanjivanjem profitabilnosti održavale kamate na nižim razinama, ponajprije zbog konkurencije, no za to sada više nema prostora, rekao je direktor HUB-a Zoran Bohaček.
Dodao je da bi do pada kamatnih stopa stoga moglo doći ukoliko EURIBOR počne padati, kao što ima naznaka, te kada bi se smanjio barem dio administrativnog troška banaka, a kao primjer navodi reformiranje sustava osiguranja depozita, što je već predloženo Ministarstvu financija.
Iz HUB-a, naime, predlažu da se reforma tog sustava provede primjerice kroz ukidanje ili smanjivanje davanja u trenutku kada se fond sredstava za osiguranje depozita pri Državnoj agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) 'napuni'.
Za sve buduće zakonske i podzakonske akte pak predlažu provođenje tzv. procjene učinaka regulacije (RIA), odnosno evaluacije učinaka propisa i prije nego se donesu, počevši od samog pitanja da li je taj propis uopće potreban, za što je izrađena i "Lista provjere EBF-a vezana uz bolju regulaciju i procjenu učinaka regulacije", upućena svim resornim ministrima te predstavnicima HNB-a i Hanfe.
Primjerice, prema danas predstavljenom izvješću EBF-a, smanjenje administrativnih troškova za 25 posto, što je EU postavila kao cilj do 2012. godine, može utjecati na povećanje BDP-a za 1,5 posto ili produktivnosti za 1,7 posto.
Naime, procjenjuje se da se primjerice samo u njemačkom bankovnom sektoru godišnji iznos tih troškova kreće između 46 i 81 milijarde eura, od čega primjerice 254 milijuna eura godišnje odlazi samo na različita statistička izvješća. (H)
|
|
|
|