22.07.2010.
HNB: Građani sve teže vraćaju kredite
Raste rizik od deprecijacije tečaja jer je preko 70 posto svih kredita vezano uz stranu valutu, a skoro svi krediti imaju promjenljivu kamatu što ukazuje i na veliki rizik od rasta kamata
Zaduženost građana raste, raspoloživi dohodak je sve manji zbog čega su građani sve osjetljiviji na financijske i makroekonomske šokove, upozorava najnovija publikacija Hrvatske narodne banke Financijska stabilnost (lipanj 2010.), koju je Večernji list prije nekoliko dana već dijelom analizirao.
Pad dohotka u uvjetima još uvijek relativno visokih kamatnih stopa mogao bi dodatno pogoršati teret zaduženosti građana i povećati udio loših kredita čime se i rizici za domaće banke povećavaju.
Iako se ove godine očekuje nastavak pada ukupnih obveza kućanstava, zbog rastuće nezaposlenosti bit će im sve teže vraćati kredite, a kako je preko 70 posto kredita vezano uz stranu valutu, a gotovo 100 posto uz promjenljivu kamatu, građani su veoma izloženi tečajnom i kamatnom riziku, navode analitičari HNB.
Promjena ročnosti: rast dugoročnih kredita
Novo izvješće HNB o financijskoj stabilnosti, koje analizira glavne rizike za stabilnost bankovnog sustava te stanje u glavnim sektorima koji se zadužuju, kao i sposobnost kreditnih institucija da apsorbiraju moguće gubitke, zaključuje da je poboljšanje većine pokazatelja zaduženosti kućanstava do kojega je došlo tijekom 2009. zbog smanjenja ukupnog duga kućanstava bilo kratkoga daha .
U 2010. rastu novoodobreni dugoročni krediti, što je promjena trenda ročnosti. Naime, dok su se od početka krize kućanstva pojačano kratkoročno zaduživala, krajem prošle i početkom ove godine taj se trend preokrenuo pa uz stagnaciju kratkoročnih kredita po prvi put od sredine 2008. rastu novoodobreni dugoročni krediti.
|
Promatrano prema namjeni, iznos novoodobrenih stambenih kredita, kao ni kredita za automobile i po kreditnim karticama nije se značajnije mijenjao.
Stoga su ukupni stambeni krediti nastavili blago rasti, dok se ukupni odobreni ostali krediti, unatoč navedenom povećanju iznosa novoodobrenih, i dalje smanjuju po godišnjim stopama između 5 i 6 posto.
Rizici: gubitak posla, tečaj, kamate
Banke su krajem prošle i početkom ove godine nastavile pojačano vezivati odobrene kredite uz tečaj strane valute što je povećalo i izloženost kućanstava riziku deprecijacije tečaja. Tako je krajem prvog tromjesečja ove godine 71,2% svih kredita bilo vezano uz stranu valutu.
Rast udjela dugoročnih i ujedno relativno jeftinijih kredita u ukupnom iznosu novoodobrenih kredita mogao bi smanjiti teret otplata građanima, dodaju analitičari HNB.
No, izloženost kućanstva riziku porasta tereta otplata zbog promjene kamatnih stopa i dalje je visoka jer je gotovo 96% svih kredita odobreno uz mogućnost promjene kamatnih stopa unutar godine dana.
Kako je nezaposlenih sve više, zbog pada ukupne mase neto plaća u prvom tromjesečju 2010. omjer duga kućanstava i njihova raspoloživa dohotka pogoršan, što ga je vratilo na povijesno najvišu razinu s kraja 2008. godine.
Istodobno se znatno pogoršao i omjer iznosa plaćenih kamata i raspoloživoga dohotka unatoč stagnaciji aktivnih kamatnih stopa banka krajem prošle i početkom ove godine.
No, istovremeno je rasla štednja, iako po nižoj stopi nego prijašnjih godina, pa se poboljšao omjer duga kućanstava i njihove financijske imovine, odnosno depozita, dodaju analitičari HNB-a.
Bolje tek krajem 2010.?
Smanjenje poreznog opterećenja za većinu kućanstava u drugom polugodištu 2010. tek će ublažiti očekivani nastavak pada raspoloživoga dohotka kućanstava.
Analitičari stoga upozoravaju da bi se u uvjetima još uvijek relativno visokih kamatnih stopa mogao dodatno pogoršati teret zaduženosti i otplate postojećih kredita, a time i nastavak rasta udjela loših kredita, posebno onih odobrenih kućanstvima čiji rast zaduženosti u prijašnjim godinama nije bio u skladu s njihovom sposobnošću otplate kredita.
Poboljšanje na tržištu rada možda bi se moglo dogoditi tek krajem 2010., što bi moglo usporiti pad zaposlenih i donekle smanjiti neizvjesnost vezanu uz gubitak radnih mjesta te potaknuti potražnju za kreditima, donosi najnovija analiza financijske stabilnosti. (Bankamagazin)
|
|
 |
|