19.04.2010.
Krediti u švicarcima pali na 19 posto
Prema podacima HNB-a, u rujnu prošle godine, krediti u švicarskim francima činili su oko 19% ukupnih deviznih kredita što je značajno smanjenje s 27% koliki je udjel bio dvije godine ranije, izjavio je za Banka TV izvršni direktor Riznice Hypo Alpe-Adria banke Constantin Cesnovar
Švicarski franak od sredine lanjskog prosinca ima trend jačanja prema euru, a i prema kuni, pa je nedavno zabilježena rekordna razina u posljednjih sedam godina. Takav rast tečaja zadao je glavobolje brojnim građanima koji su imaju kredite u francima.
Izvršni direktor Riznice Hypo Alpe-Adria banke Constantin Cesnovar izjavio je za Banka TV da je zamjena kredita moguća ukoliko klijent to želi, no ona uzrokuje i dodatne troškove s obzirom na otvaranje i zatvaranje u različitim valutama.
Prema podacima HNB-a u rujnu prošle godine na razini sustava ostalo je oko 19 posto kredita u švicarskim francima od ukupnih deviznih kredita što je značajna redukcija s 27 posto koliki je udjel bio 2007. godine, istaknuo je Cesnovar.
Naime, hrvatske su banke prije dvije godine "odustale" od ponude kredita u švicarskim francima. Neke su banke od početka bile skeptične prema njima, a i Hrvatska narodna banka (HNB) je upozoravala na rizike, no švicarci su doživjeli razdoblje velike popularnosti zbog povoljnih kamatnih stopa.
Kada je tržište pokazalo svoje drugo lice i franak ojačao, s razine 1,60 na razinu 1,50-1,45, banke su omogućile konverziju tih kredita u eurske, no nisu svi iskoristili tu priliku.
Glavni razlog jačanja švicarskog franka jest bolje stanje švicarskog gospodarstva u odnosu na Europsku uniju, pojasnio je Cesnovar.
Posljednji pokazatelji govore o smanjenoj mogućnosti deflacije i pokazuju povećanje izvoza u Švicarskoj, a sukladno tome ponaša se i Švicarska centralna banka koja je odlučila kako će se njene intervencije sada koncentrirati na usporavanje aprecijacije domaće valute.
Tako je ta banka 1. travnja, kada je tečaj EUR/CHF snažno probio razinu od 1,4200, intervencijom velikog volumena uspjela zaustaviti trend i vratiti tečaj na razinu 1,4400. U slučaju daljnjeg snažnijeg jačanja Centralna banka će ponovno koristiti mogućnost takvih intervencija, naglasio je Cesnovar.
No, izgleda da promjena snage pojedine valute ne utječe na promjene u strukturi štednje u našim bankama. Hrvati unatoč stabilnosti kune, tradicionalno štede u stranim valutama, ponajviše u eurima. U ovom trenutku nije realno očekivati značajne promjene u strukturi te štednje, istaknuo je Cesnovar no dodao je da su primijetili razlike u valuti štednji po hrvatskim regijama.
Npr. Dalmatinci više štede u dolarima jer je velik broj pomoraca svoje prihode zarađivao na stranim brodovima. "Eventualni pomaci mogu se očekivati kod institucionalnih investitora, ali i to bi imalo relativno mali utjecaj na ukupnu štednju", istaknuo je Cesnovar.
|
U ovom trenutku oporavak eura je pod značajnim pritiskom zbog velikih deficita i problema s financiranjem duga nekih zemalja Europske unije, među kojima je i Grčka. Slabljene eura u posljednje vrijeme najviše je uzrokovalo odugovlačenje s rješavanjem grčkih problema i još uvijek nejasno definiranog okvira u kojem će se Grčkoj pomoći da prevlada krizu.
"Tržište trenutačno prati razvoj situacije kako u Grčkoj tako i u nekim drugim zemljama (prije svega Španjolska i Portugal) što najviše i utječe na trenutno kretanje tečaja EUR/USD. Svaki pozitivni pomak u daljnjem rješavanju situacije u Grčkoj vjerojatno će rezultirati jačanjem eura u odnosu na dolar", zaključio je Cesnovar. (Bankamagazin)
|
|
 |
|