02.02.2009.
Građani ušli u recesiju s 18 mlrd eura dugova
Hrvati su dvostruko bogatiji od regije, ali i dva i pol puta zaduženiji, financijska im se imovina topi, a u recesiju ulaze s oko 18 milijardi eura dugova
Ukupno financijsko bogatstvo hrvatskih kućanstava je krajem prošle godine iznosilo 75% korigiranog procijenjenog bruto domaćeg proizvoda po službenoj metodologiji EU, što je mnogo više od svih zemalja srednje i istočne Europe obuhvaćenih istraživanjem UniCredito grupe o financijskom bogatstvu regije. Prva iza Hrvatske je Češka sa 64,8 % a posljednja Rusija s 21,6 %, dok je prosječan udio cijele regije 36,9 posto.
Neto financijsko bogatstvo kućanstava (financijska imovina minus dugovanja) u Hrvatskoj je također veće negoli u regiji, a krajem prošle godine je procijenjeno na 38 % korigiranog BDP-a, dok je prosječni udio regije bio 20,4 % BDP-a.
No, bogatstvo se Hrvata tijekom prošle godine smanjilo s 21,4 milijardi na 18 milijardi eura ili za gotovo 16 posto.
Toliko veće bogatstvo Hrvata u odnosu na regiju prilično je neočekivano jer Hrvatska nije najrazvijenija u regiji, razvijenije su Češka, Mađarska i Slovačka, komentirao je istraživanje ekonomist Zabe, Nenad Golac, autor UniCreditove studije (u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku).
“Čini se da uzrok većeg relativnog bogatstva hrvatskih kućanstava ipak u najvećoj mjeri leži u njihovoj znatno boljoj početnoj poziciji na početku tranzicijskog procesa početkom devedesetih godina prošloga stoljeća, čak i unatoč značajnim gubicima pretrpljenih tijekom Domovinskog rata. Osim toga značajan dio akumuliranog bogatstva u Hrvatskoj potječe od doznaka velikog broja ekonomskih emigranata (u posljednje vrijeme povratnika) i pomoraca, kao i od (većim dijelom neregistriranih) zarada ostvarenih zahvaljujući turizmu u priobalnim dijelovima zemlje. Značajan doprinos ubrzanom porastu imovine hrvatskih kućanstava u posljednjem je desetljeću dala i velika ekspanzija bankarskih zajmova usmjerenih ponajprije upravo financiranju stanovništva”, komentira Golac u novom broju časopisa Banka.
Zaduženost Hrvata je krajem prošle godine dosegnula 37 % korigiranog BDP-a po EU usporedivoj metodologiji, dok je u Mađarskoj bilježila 31,4 %, u Bugarskoj 29,7 %, u Češkoj 27,3 %, u Poljskoj 26,1 %, u Rumunjskoj 20,4 %, u Slovačkoj 18,4 %, u Turskoj 12,6 % te u Rusiji 10,5 %, odnosno u prosjeku 16,5 % BDP-a.
Po stanovniku su obveze hrvatskih kućanstava procijenjene na 3.987 eura, pa se može izračunati da ukupni dugovi iznose oko 18 milijardi eura (4,5 milijuna stanovnika x 3987 eura). Nakon Hrvata najzaduženiji su Česi s 3848 eura, dok su prosječne obveze regije samo 1340 eura po stanovniku.
|
Hrvatsko se bogatstvo, iako računovodstveno korektno, u kontekstu krize može pretvoriti u veliku prijetnju. Jer, u pravilu, osobe (fizičke ili pravne) ukoliko imaju veće prihode, utoliko se više i zadužuju.
U recesiji ljudi ostaju bez posla pa će nezaposleni Hrvat doživjeti veći stres negoli Bugar ili Rumunj čije je zaduženje manje.
Kako bi mogao vratiti dugove Hrvat će ponuditi svoju nekretninu na prodaju (po broju nekretnina smo navodno još uvijek drugi među svim europskim zemalja).
No, što ako je ne može prodati jer cijene počnu naglo padati... A upravo je tako - slomom tržišta nekretnina - u Americi sve i počelo!
No, zbog velike raslojenosti hrvatskog društva većina nema nekretnina za potencijalnu prodaju, ni imovinu u dionicama, ni u fondovima, ni štednju u bankama... Kad oni ostanu bez prihoda bit će im znatno gore od “siromašnijih” susjeda iz regije.
Stoga činjenicu o velikom hrvatskom bogatstvu u odnosu na još veće hrvatske dugove treba promatrati u kontekstu zbivanja regije i svijeta, a to su nadolazeća recesija i jačanje krize, zaključuje nova Banka. (Bankamagazin)
|
|
 |
|