11.11.2009.
Od kredita odobrenih poduzećima 10 posto loših
Sektor stanovništva je puno uredniji dužnik od gospodarstva. Krajem rujna bilo je 5,45 posto loših od ukupno odobrenih kredita građanima
Loši krediti su krajem rujna ove godine iznosili 16,70 milijardi kuna ili 6,41 posto od ukupnih kredita hrvatskih banaka, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.
To je očekivano pogoršanje u odnosu na stanje na polugodištu kad su rizični krediti koji predstavljaju djelomično naplative ili nenaplative plasmane iznosili 6 posto.
Na problem loših kredita posebno ukazuju podaci za poduzeća gdje je od ukupno odobrenih 10,13 posto loših. Krajem lipnja udjel loših kredita kod poduzetnika bio je ispod 10 posto, a krajem prošle godine 7,27 posto.
Sektor stanovništva je puno uredniji dužnik od gospodarstva. Krajem rujna bilo je 5,45 posto loših od ukupno odobrenih kredita građanima.
Blago pogoršanje vidljivo je i u tom segmentu koji je na polugodištu imao oko 5 posto kredita ocijenjenih kao djelomično naplativi ili nenaplativi. Hipotekarni krediti, kao i ranije, imaju najveći postotak loših - 11,57 posto, a slijede gotovinski za koje banke nemaju posebnu vrstu osiguranja i, što je uobičajeno, izdvajaju nešto veće rezervacije.
Stambeni krediti, u sklopu kredita građanima, su najzdraviji dio portfelja, loših je samo 2,61 posto.
Bitno je napomenuti da loš kredit za banku ne znači potpuno izgubljen novac. Banke će sigurno naplatiti dio kredita koje danas ocjenjuju rizičnima i raspoređuju ih u djelomično naplative ili nenaplative plasmane, tzv. rizične skupine B i C.
To znači da na nekim kreditima postotak loših može biti statistički natprosječno visok, ali u konačnici banka može dio naplatiti, osigurati pokriće iz osiguranja, pa će i gubitak na takvim plasmanima biti manji.
U tom kontekstu podsjećamo na riječi Evana Krafta, savjetnika guvernera HNB-a, koji je nedavno za magazin Banka komentirao kako "sami podaci o lošim kreditima nisu toliko važni i relevantni za sliku o zdravlju sustava kao pokazatelji o gubicima" Gubitak na nekom plasmanu, kazao je tad Kraft, može biti i 2 i 50 posto, dok se čitav kredit koji kasni tretira kao loš.
Bankari su spremni na rast loših kredita i rast rezerviranja za eventualne gubitke. U situaciji pogoršane naplate kredita zbog problema u realnom sektoru najvažnija je stabilnost bankarskog sustava i dovoljan kapital. Prema posljednim podacima Hrvatske narodne banke prosječna adekvatnost kapitala banaka je visokih 16 posto, a zakonski minumum je 10 posto.
Dakle, kapital je na nivou sustava dovoljno visok da ne bi trebalo biti problema. Banke su, kako je HNB poručila i nedavno u Publikaciji Financijska stabilnost, otporne na ovu krizu i, zahvaljujući dovoljnoj kapitaliziranosti, mogu podnijeti i gubitke zbog loših kredita. (Bankamagazin)
|
|
|
|