05.12.2008.
Svaki Hrvat bankama duguje 27 tisuća kuna
Rast kredita u ovoj je godini usporen na 11,5 posto, a nastavak ovakvog trenda zbog rasta kamata, inflacije i straha od recesije očekuje se i u idućoj godini
Hrvatski su se građani do kraja listopada ove godine, po najnovijoj statistici središnje banke, ukupno kod banaka zadužili 121,5 milijardi kuna.
Tako je zaduženost po svakom stanovniku porasla na 27.000 kuna ili 3.750 eura.
Zaduženost svakoga građanina gotovo je udvostručena od 2004. kada je iznosila 1979 eura. U samo godinu dana ukupna zaduženost građana povećana je oko 11,5 posto ili 12,5 milijardi kuna, piše Jutarnji list.
Na umjereniji rast kredita koji traje još od ljeta prošle godine utjecao je, ističe dr. Žarko Primorac, porast kamatnih stopa, ubrzanje inflacije i strah građana od mogućih posljedica recesije.
Nastavak ovakvog trenda, ističe, očekuje se i iduće godine, tim više što su banke već najavile moguće povećavanje kamata do dva posto.
No, potražnja za kreditima i dalje je visoka. Tako su stambeni krediti porasli 6 milijardi kuna ili za oko 14 posto.
Jednako toliko porasli su i svi ostali potrošački krediti u koje ubrajamo auto kredite, kredite preko kartica, hipotekarne i klasične gotovinske kredite.
Iako se na prvi pogled čini da banke nakon vala poskupljenja početkom godine nisu dizale kamate, one su povećavane i tijekom ljeta i jeseni, uglavnom za gotovinske i hipotekarne kredite, i to od 0,3 do 0,75 posto.
Kreditna politika je restriktivnija, ističu u bankama. Pojačano se analizira i procjenjuje kreditna sposobnost klijenata, i to osobito u segmentu gotovinskih kredita koji su namijenjeni potrošnji.
Sve su banke od početka mjeseca uskladile ocjenu kreditne sposobnosti s Ovršnim zakonom po kojem građanima mora ostati 2.500 do 3.000 kuna na raspolaganju.
Neke banke, kao RBA, već su pogoršale i uvjete dobivanja stambenih kredita koji može maksimalno iznositi do 75 posto procijenjene vrijednosti nekretnine.
Promjena je uvedena početkom prošlog mjeseca. Do sada je omjer vrijednosti nekretnine i kredita bio 1:1. RBA je početkom listopada ukinula i odobravanje gotovinskih kredita u kunama.
Ukupni krediti banaka dosegnuli su krajem listopada 240,13 mil. ka, što je čak 87 posto prošlogodišnjeg BDP-a.
Hrvati su u usporedbi s dohotkom do četiri puta rastrošniji od stanovnika Europske monetarne unije. Dok građanin EMU na kredite zadužuje oko 7 posto europskog BDP-a, hrvatski građani su zadužili 26 posto BDP-a. (Bankamagazin)
|
|
|
|